quinta-feira, 19 de abril de 2018

Governu timoroan prepara planu prevensaun no kombate hasoru moras kardíaku reumátiku


Ministériu Saúde timoroan hanoin hela planu ida prevensaun ho diagnóstiku nian, halo parte iha programa Saúde iha Família, hodi kombate febre reumátiku no moras kardíaku reumátiku, anunsia hosi ministru tutela iha loron-kuarta ne'e.

Rui Maria de Araújo, ne'ebé uluk hanesan médiku durante final hosi okupasaun indonéziu iha Timor-Leste, hatete ona ba Lusa katak planu mosu hafoin estudu dahuluk ne'ebé konfirma ona katak nasaun iha númeru ne'ebé aas tebes hosi moras ne'e iha mundu.

"Iha termu empíriku, ami laiha koñesimentu hosi magnitude problema ne'e no ne'e hanesan ba dala uluk maka ami iha informasaun sira, maibé impresaun klínika ne'ebé maka ami hetan maka iha kazu barak, la'ós de'it ba moras kardíaku reumátiku maibé mós hosi komponente seluk ne'ebé maka febre reumátiku", nia esplika.

"Buat sira ne'e iha ligasaun ho infesaun iha kakorok ne'ebé baibain akontese iha Timor-Leste. Ami seidauk iha informasaun empíriku kona-ba karik maioria hosi kazu sira infesaun hosi via respiratória mosu hosi baktéria espesífiku hanesan ne'ebé baibain hamosu moras kardíaku reumátiku", nia subliña.

Ekipa ida hosi investigador sira hosi Menzies School of Health Research, ho sede iha Darwin, lidera ona estudu ne'ebé, hafoin análize ba joven hamutuk 1.400 iha tinan eskolar, hatudu ona katak Timor-Leste iha númeru ne'ebé aas tebes hosi moras kardíaku reumátiku iha mundu.

Informasaun sira konfirma ona prevalénsia moras nian hosi 3,5%, entre númeru ne'ebé aas liu iha mundu, no kuaze totalidade hosi kazu identifikadu sira to'o iha momentu ne'ebá seidauk deskobre ida.

Maioria hosi kazu sira seidauk deskobre to'o agora ne'ebé hamosu ona problema todan sira ba labarik sira no joven sira, indika estudu.

"Ha'u senti hakfodak ba prevalénsia ho númeru hosi kazu sira ne'ebé ha'u hetan. Prevalénsia hanesan aas liu iha mundu", hatete hosi Josh Francis, hosi Menzies School of Health Research, ho sede iha Darwin, no ne'ebé lidera estudu ne'e, ba ajénsia Lusa.

Moras ne'e hanesan baibain entre komunidade sira ne'ebé kiak liu, ne'ebé nutrisaun ladi'ak hanesan problema prevalente, nune'e hanesan aspetu ida ne'ebé maka tenki hanoin, hatete hosi Rui Araújo.

Responsável esplika ona katak ekipa ida hosi Ministériu Saúde hanoin ona planu diagnóstiku no prevensaun ida, ho baze hosi estudu ne'e, hodi halo parte iha programa Saúde iha Família, lansa rasik hosi Rui Araújo iha tinan 2015, iha momentu kaer knaar nu'udar primeiru-ministru.

"Planu ne'e tenki halo parte iha programa Saúde iha Família, ne'ebé maka ami aumenta ona iha nasaun tomak no ne'ebé inklui vizita domisiliáriu sira. Hanesan dalan ida ne'ebé di'ak liu", nia hatutan.

"Ami hein katak planu ne'e sei hotu iha semana hirak tuirmai. Komponente hosi saúde públika, liuliu iha medisina preventivu, hanoin hela hosi Ministériu no envolve ema timoroan sira no ami nia kolaborador kubanu sira", nia hatete no destaka esperiénsia Kuba nian iha kombate hasoru moras ne'e.

Komponente ida ne'ebé maka sei hanoin maka uzu hosi mákina portátil sira ba ekokardiograma - ki'ik liu ne'ebé maka uza daudaun iha estudu iha tamañu smartphone nian -, bele fasilita diagnóstiku, liuliu iha área remota sira.

"Ami ko'alia hela ho investigador sira hodi haree oinsá introduz sinerjia sira, uza liu métodu ne'e ba estratéjia proximidade nian hosi programa Saúde iha Família", nia hatutan.

Kazu barak hosi moras ne'e hahú ho epizódiu ida farinjite estreptokósika ka infesaun seluk ida ne'ebé, tuir diagnóstiku ne'ebé la adekuadu ka falta tratamentu, bele halo isin-mana reumátiku, moras inflamatóriu ida ne'ebé bele afeta fuan, artikulasaun sira, kulit no kakutak.

Metade hosi kazu sira ne'e, moras afeta fuan, hamosu lezaun iha válvula fuan nian, kondisaun ne'ebé maka hanarak moras kardíaku reumátiku.

Iha nível global, moras - ne'ebé bele prevene no trata - afeta ema millaun 32 resin, no responsável ba ema rihun 275 nia mate tinan-tinan, haktuir hosi informasaun sira hosi ONG World Heart Federation.

Desnutrisaun ho kiak hanesan fatór prinsipal balun hosi risku moras nian ne'ebé mosu liu iha nasaun sira ne'ebé iha daudaun dezenvolvimentu no entre povu indíjena sira iha nasaun dezenvolvidu sira.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: