sexta-feira, 25 de maio de 2018

Deskonfia Eis-Sekretaria Estadu Isabel Sosa ‘Karreta Privadu’ ho Osan Estadu


DILI: Tribunál Distritál Dili (TDD) halo julgamentu dahuluk ba eis-Sekretáriu Estadu Arte Kultura (SEAK), Maria Isabel de Jesus Ximenes, tanba deskonfia utiliza osan Estadu nian hodi sosa ‘karreta privadu’.

Tuir akuzasaun husi Ministériu Públiku, arguida Maria Isabel Ximenes hanesan koordenadora jerál Expo Koreia iha tinan 2012, hetan nomesaun husi Ministru Turizmu Komérsiu no Indústria (MKIA), iha tempu ne'ebá Gil Alves.

Totál orsamentu ba komisáriu hodi organiza pavillaun Timor nian ba espozisaun Koreia hamutuk US$ 47.500.

Iha altura ne'ebá, arguida kria komisariadu ida hodi halo organiza ba prezensa Timor-Leste nian iha expo ne’ebé kompostu husi ema na’in ualu, ida destakadu husi ministériu no kontratadu na’in hitu.

Kuantia orsamentu US$ 47.500 ne’e arguida foti husi banku hodi gasta ba sosa ekipamentu eskritóriu, saláriu, no hola karreta ida, maibé arguida la rejistu karreta ne’e hanesan patrimóniu estadu nian no la rekere matríkula ofisial.

Karreta ne’e sirkula nafatin ho matríkula privada no bainhira utiliza hotu karreta ne’e para iha arguida ninia uma.

Kompra sira ne’ebé halo ho osan kuantia US$ 47.000 ne’e halo la liu husi tenderizasaun, maibé ajusta direitu. Nune’e, arguida la aprezenta fatura husi despeza sira ne’e hotu.

Espesifikasaun husi totál osan 47.000 mak hanesan tuir mai, iha loron 30 Maiu 2012, arguida halo rekerimentu dirije ba diretora tezoureiru hodi husu atu kuantia US$ 22.750 hodi depozita ba ninia konta pesoál, ho justifika katak kuantia ne’e destinadu hodi selu saláriu.

Arguida mós la kontrola membru komisáriu sira ne’ebé simu ajuda kustu ne’e ba Koreia, tanba nu’udar koordenadora jerál expo iha devér atu husu repozisaun ba osan ne’e.

Ho ninia hahalok arguida apropria kuantia orsamentu sira hanesan $22.750 ne’ebé depozita ona ba ninia konta pesoál.

Arguida mós la administra no ezekuta orsamentu ne’ebé iha hodi organiza prezensa Timor-Leste nian iha expo Koreia ho kuidadu no dilijénsia ne'ebé ninia kargu ezije, nune’e hamosu prejuizu ba Estadu ho montante US$ 9.186.

Ho atitude ne’e hamosu prejuizu ba Estadu ho valór US$ 28.460 ba folin produtu lokál hirak ne’ebé lakon, ba ninia transporte no ba multa ne’ebé Estadu iha obrigasaun atu selu.

Arguida mós hamosu prejuizu ba Estadu no tau iha risku boa governasaun no independénsia ne’ebé nu’udar ninia obrigasaun bainhira ezerse funsaun sira, tanba la rejista patrimóniu Estadu nian.

Arguida viola ninia devér legalidade, imparsiál no boa governasaun administrasaun ba bens públiku sira ne’ebé iha ninia podér hodi hetan benefísiu ekonomia ilejítimu sira hodi hamoos prejuizu ba Estadu ho valór hanesan.

Arguida halo ho livremente no konxientemente, nia hatene hela katak ninia hahalok hirak ne’e nu'udar proibidu no punidu husi lei.

Ho ida ne’e, Ministériu Públiku akuza arguida ho krime tolu kompostu husi krime pekulatu, krime administrativa neglijente, ikus liu krime abuzu podér.

Hataan ba akuzasaun hirak ne’e arguida Isabel Ximenes hateten, husi akuzasaun ne’e balun loos balun sala. Tuir nia, ida loos ne’e, karreta ne’e nia sosa ho pensamentu ida katak ninia membru sira presiza karreta hodi halo servisu diária.

Nia mós konfesa katak la hatene regra normál bainhira uza osan Estadu, atu sosa viatura ruma tenke liu husi prosesu aprovizionamentu no tenderizasaun.

“Ha'u la hatene sistema ne’e ida, hau hatene maka sosa karreta hodi fasilita servisu”, nia deklara, iha Tribunál.

Aleinde ne’e, nia afirma, karreta ne’e hafoin utiliza destakadu iha ninia rezidénsia, ho razaun fundamentál katak fatin servisu la seguru atu rai karreta (fatin servisu iha CCD).

Kona-ba orsamentu ne’ebé depozita ba ninia konta bankária pesoál ho montante US$ 22.750, nia hateten, iha altura ne'ebá husu osan ne’e hanesan rezerva hodi labele tarde selu staff sira, maibé ikus mai osan ne’e la utiliza ate agora no sei rai hela iha arguida ninia konta bankária.

“Osan ne’e daudaun iha hela ha'u konta bankária, ha'u la utiliza. Ha'u iha hanoin atu fó fila maibé atu fó ba sé”, nia hateten.

Hafoin rona deklarasaun arguida, juis prosesu deside marka fali julgamentu ba tempu seluk hodi rona sasin.

Julgamentu ne’e prezide husi juis koletiva Francisca Cabral, José Maria Araújo, Maria Solana, Ministériu Públiku reprezenta husi Prokuradór Jacinto Babo, Arguida hetan asisténsia legál hosi Defensór Públiku, Rui Guterres.

Martinha Gusmão | Independente

Sem comentários: