quinta-feira, 12 de julho de 2018

Estadu Timor-Leste hasoru emerjénsia finansiál temporáriu | Komunikadu La'o Hamutuk

Komunikadu Imprensa                                                                                          11 Jullu 2018

Estadu Timor-Leste hasoru emerjénsia finansiál temporáriu, maibé labele ansi hetan solusaun ne’ebé lori ita ba dalan sala

Iha tinan 2017, Governu Konstitusionál Dahituk la konsege asegura maioria iha Parlamentu. Ho razaun ne’e, Parlamentu mós labele funsiona hodi aprova Orsamentu Jerál Estadu ba 2018.  Tan ne’e, governu aplika sistema duodésimu bazeia ba artigu 31 iha Lei Orsamentu no Jestaun Finanseiru no.13/2009 hanesan meius ida hodi finansia mákina estadu kada fulan.

La’o Hamutuk, hanesan organizasaun sosiedade sivíl ne’ebé tau matan ba jestaun di’ak no ba sustentabilidade finansiál estadu nian, fó ona submisaun ba Parlamentu Nasional kona-ba asuntu importante ida ne’e. Hakerek tuirmai ne’e mak sumáriu ba La’o Hamutuk nia submisaun.

Sistema duodésimu la fó dalan ba Estadu atu transfere osan husi Fundu Petrolíferu ba Tezouru Estadu, bazeia ba Lei Fundu Petrolíferu no. 9/2005 artigu 7 no 8. La’o Hamutuk halo estimatizasaun iha inísiu 2018 katak, osan tokon $290 mak sei iha Tezouru Estadu, no osan ne’e bele uza de’it ba gastu estadu durante fulan neen de’it.  Atu prevene osan laiha molok eleisaun, Governu Dahituk husu Banku Sentrál atu transfere tokon $70 iha fulan Maiu. Dezde ida ne’e, transferénsia foun seidauk halo.

Sistema duodésimu ida ne’e, sei válidu até Governu no Parlamentu aprova Lei ba Orsamentu Jerál Estadu 2018, ne’ebé karik sei aprova iha fulan ida ka rua tuirmai ne’e. Agora daudaun, balansu osan iha Tezouru Estadu tun ba tokon $20 de’it, la too atu selu liu semana ida.

Hafoin Governu Daualuk no Parlamentu Dalimak simu kargu iha fulan kotuk, Parlamentu Nasional iha ona proposta revizaun Lei ba Fundu Petrolíferu no Lei ba Orsamentu no Jestaun Finanseira. Maibé proposta ne’e halo ho ansi no hakat luan liu fali saida mak nasaun agora ne’e presiza. Proposta revizaun lei hirak ne’e fó autorizasaun ba deve foun sira, no iha proposta ne’e Governu la fornese osan montante espesífiku hira mak bele transfere husi Fundu Petrolíferu.

Alende ne’e, proposta Lei ida ne’e la fó sai ba públiku, no seidauk hetan konsultasaun públiku. Ami vizita Parlamentu iha loron 9 fulan Jullu foin lalais, maibé Deputadu/a hira de’it mak hetan informasaun natoon kona-ba ida ne’e.

Maski la iha iha prosesu konsultasaun formál, La’o Hamutuk análiza ona ezbosu lei ida ne’e, no ami hakerek ona submisaun ba Parlamentu Nasionál (iha anexu). Submisaun ne’e atu fó hanoin ba Nai Ulun sira katak revizaun ba lei rua ne’e la bele halo lalais liu no katak iha dalan simples seluk atu enfrenta emerjénsia fluxu-osan (cash flow) temporáriu ida ne’e.

Lei atuál ba Fundu Petrolíferu no Lei ba Orsamentu Jestaun Finanseira sufisiente ona atu rezolve problema fluxu-osan atuál nian, Parlamentu presiza de’it autoriza transferénsia espesífiku ida husi Fundu Petrolíferu atu fó dalan ba sistema duodésimu atu kontinua to’o Orsamentu Jerál Estadu 2018 bele tama en vigór. Kazu ida ne’e la presiza halo revizaun ba Lei sira, no karik bele halo ho Rezolusaun Parlamentár de’it. Emerjénsia fluxu-osan (cash flow) nian bele rezolve uza lei atuál. Karik halo revizaun ba Lei ba Orsamentu no Jestaun Finanseira, presiza tetu ho kuidadu no lori tempu naruk hodi bele konsulta no diskute ho entidade, sosiedade sivíl, akadémiku, no tetu didi’ak molok foti asaun imediatu.

Lei ba Fundu Petrolíferu no Lei ba Orsamentu no Jestaun Finanseira mak lei hirak ne’ebé proteje povu Timoroan nia rikusoin prinsipál. Nai ulun sira labele hanoin katak governu bele halo mudansa ba lei fundamentu rua ne’e, atu hafasil dalan ba Governu atu foti montante hira de’it husi Fundu Petrolíferu ne’e. Parlamentu nunka bele hakerek xeke (cheque) mamuk ba Governu, no prienxe montante depois. Ida ne’e violasaun sériu ba Parlamentu nia autoridade.

Tau mós iha neon katak, Fundu Petrolíferu lakleur menus to’o mamuk ona pelumenus iha tinan sanulu nia laran. La’o Hamutuk husu Deputadu/a sira keta husik interese partidu ka joga polítika ne’ebé bele interfere ho sira nia responsabilidade atu kria no proteje lei fundamentál hirak ne’ebé proteje povu ida ne’e nia rikusoin.

Timoroan hotu orgullu ho ita nia sistema jestaun rendimentu petrolíferu no finansas estadu nian ne'ebé efetivu no transparente. Se ita hakarak halo mudansa ba sistema jestaun finansa ida ne’e presiza tetu didi’ak, tuir baze transparénsia, no hanoin lisuk husi entidade lubuk. Komisaun C iha Parlamentu Nasionál tenke halo audiénsia públiku.

Liu submisaun refere, La’o Hamutuk hakarak ajuda reprezentante sira iha estadu atu responde ba nesesidade sira povu nian.  Hanesan iha pasadu, ami sei kontinua atu loke informasaun importante ba públiku, ba Deputadu/a sira, no ukun na’in sira atu jere estadu di’ak liu.

Bele hetan informasaun tan no dokumentu sira husi http://www.laohamutuk.org/econ/OGE18/lawrev/18RevPF-BFM.htm

Sem comentários: