sexta-feira, 28 de dezembro de 2018

União Europeia no Sosiedade Sívil Timor-Leste Asina Kontratu Reforsa Projetu Haat


DÍLI, (TATOLI) - União Europeia no sosiedade sívil Timor-Leste hanesan Fundação São Paulo (FSP)-Dioseze Díli, Organizasaun Raebia, Asosiasaun TANE-Konsumidór Timor-Leste (sigla portugés) no Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL), asina kontratu hodi reforsa projetu haat ho euro 2.295.684 (kuaze dolár millaun 2,6) iha área investigasaun akadémika, preparasaun ba alterasaun klimátika no defeza ba konsumidór sira, ba iha tinan lima oin mai.

FSP-Dioseze Díli, benefísiu fundu europeu ho valór euro 684 (kuaze dolár rihun 700 resin), hodi halo replantasaun ai-horis sira iha Daré, ne’ebé buka atu hametin kapasidade rekuperasaun nian ba alterasaun klimátika liuhusi konservasaun no utilizasaun rekursu naturál sira ho forma sustentável.

Organizasaun Raebia, parseria Plan Internasionál Irlándia nian, benefísia fundu ho valór euro rihun 625 (kuaze dolár rihun 712), ne’ebé sei kontribui atu prepara no hatan ba impaktu husi dezastre naturál sira, iha liña ida ho objetivu sira husi Programa Nasionál ba asaun iha adaptasaun ne’e, no kontribui atu harii estrutura nasionál ba envolvimentu organizasaun sosiedade sívil no komunidade iha prosesu partisipativu atu responde ba mudansa klimátika no atu apoia dezenvolvimentu sustentável iha Timor-Leste.

Asosiasaun TANE-Konsumidór Timor-Leste, benefísia fundu euro rihun 620 (kuaze dolár rihun 707), hodi kapasita konsumidór timoroan sira, ba sira-nia direitu ne’ebé previstu iha lei 8/2016, loron 8 jullu, nu’udar direitu fundamentál; hadi’a partisipasaun, autonomia no attitude krítika konsumidór sira nian, iha konstrusaun merkadu ida ne’ebé kompetetivu liu, inovadór, inkluzivu no respeita nafatin sira-nia direitu no interese lejítimu.

Inklui, reforsa hamutuk ho autoridade nasionál, lokál no privada sira kona-ba importánsia ba protesaun konsumidór nian, ne’ebé iha objetivu boot ida ba dezenvolvimentu sustentável liu, hametin asosiasaun defeza konsumidór timorense-TANE, ho objetivu ba informasaun, edukasaun, formasaun, reprezentasaun no mobilizasaun konsumidór timoroan sira nian.

UNTL benefísia liuhusi subvensaun direta, iha ámbitu projetu kona-ba diretu umanu ba Global Campus (Sentru Europeu Inter-universitáriu ba Direitu Umanu no Demokratizasaun) ho valór euro 425 (kuaze dolár rihun 485) atu harii Departamentu Direitu Umanu ida no insersaun iha rede globál universidade ne’ebé promove interkámbiu ba koñesimentu sira no liña investigasaun akadémika.

“Sosiedade sívil ida ne’ebé forte no ai-rin demokrasia ida forte no maduru nomós iha ezisténsia entidade ida ne’ebé organizada no halo presaun ba hadi’a enjerál kona-ba direitu konsumidór sira nian mak hanesan pilar ida iha ekonomia dezenvolvida,” hateten Embaixadór União Europeia ba Timor-Leste, Alexandre Leitão, iha serimónia asinatura kontratu, iha Hotel Timor (HT), ohin.

Kona-ba alterasaun klimátika, embaixadór ne’e hateten, atu kompleta projetu boot ne’ebé apoia husi União Europeia no ki’ik liu rua ne’e, ne’ebé asina ona kontratu, Plan International sei dezenvolve nia asaun iha suku 17, iha Munisípiu Aileu, Ainaro no Díli no Fundação São Paulo-Dioceze Díli, ne’ebé atu refloresta Dare, projetu ne’ebé sai hanesan patron mak Prezidente Repúblika (PR).

Embaixadór Alexandre Leitão mós konsidera katak envolvimentu husi igreja katólika ba kombate alterasaun klimátika sei permite di’ak no lais liu ba konsiensializasaun populasaun nian.

Ba UNTL, embaixadór ne’e hateten, UNTL ne’e sei iha tan feramenta atu dezenvolve kapasidade investigasaun nian, sei iha tan rekoñesimentu internasionál no hakle’an liután kultura ba ezijénsia ne’ebé mak hein husi únika universidade públika Timor-Leste.

Ikus liu, Embaixadór Alexandre Leitão akresenta, hanoin hikas, hanesan dalabarak hateten tiha ona katak asinatura kontratu ne’e la’ós katak ikus husi serbisu nian nein ba nesesidade hodi presta konta ba União Europeia, maibé pelukontráriu.

“Agora mak mak serbisu foin hahú no alende dezeja felisidade barak ba projetu haat ne’e, husu mós ba ita-boot sira ho sinseru katak keta ignora lisura  husi prosesu sira, transparánsia husi ita-boot sira-nia desizaun no kumpri ba ita-boot sira-nia obrigasaun hodi aprezenta relatóriu atividade nian sira no presta konta, pois ita la..hala’o ita-nia dever,” embaixadór ne’e fó hanoin.

Iha fatin hanesan, Reverindísimu Bispu Dioseze Díli, Dom. Virgílio do Carmo da Silva, SDB, iha nia diskursu, hateten katak Dare nu’udar zona bonita, freska, agradável, akolladora ho klima ida ekselente maibé ho konstrusaun no alargamentu estrada nomós aumentu demográfiku reduz gradualmente espasu floresta nian. Mudansa klimátika mós influénsia negativamente ambiente ida ne’e.

Florestasaun Dare alende konserva parte signifikativa iha teritóriu ne’e, iha finalidade ne’ebé boot mós hodi kontribui ba transformasaun no sei kria empregu mós ba joven sira.

“Ami-nia mehi boot, ami hatene ami-nia posibilidade sira, maibé hanesan poeta hateten: ‘Deus Quer, o Homen Sonha, a Obra Nasce’ (Maromak Hakarak, Ita ema Mehi no Mosu Obra-red),” dehan Reverindísimu Bispu Dioseze Díli.

Bispu mós hato’o agradesimentu wa’in ba União Eurpoeia, liliu ba apoiu profisionál no inkansável (la kolen) sira.

“Dala ida tan, ha’u agradese ba proximidade, atensaun, ba povu Timor nian, hodi hein sempre ho optimizmu ba kooperasaun sira iha futuru,” espera Bispu Dioseze Díli, Virgílio do Carmo da Silva, SDB.

Entretantu, antes serimónia asinatura ne’e realiza, sosiedade sívil idaidak inklui UNTL aprezenta sira-nia vizaun, misaun no planu asaun sira bainhira hetan fundu ne’ebé apoiu husi União Europeia ne’e.

Serimónia ne’e, partisipa no asiste direta mós husi Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), Dionísio Babo Soares.

Jornalista: Rafy Belo | Editór: Manuel Pinto

Imajen: Uniaun Eropeia asina kontratu ho sosiedade sivil sira iha Otel Timor, kinta, (27/12). Imajen Antonio Gonçalves

Sem comentários: