quarta-feira, 22 de maio de 2019

OINSA DEZENVOLVE KAMPU MINA NO GAS GREATER SUNRISE


Husi: Teodoro M. Mota | opiniaun

Timor Leste via kompanya minarai nasional Timor Gap nia partisipasaun 56.56% iha kampu Greater Sunrise (GS) crucial no stratejiku tebes tamba wainhira hahu dezenvolve kampu GS sei tulun profesionaliza kompanya minarai nasional no timoroan hodi apriende liu husi transfer esperiensia, konhesementu, siensia no teknolojia. Ikus mai forma Timor Gap (TG) sai bem preparadu, kompetetivu no futuru mai TG bele sai kompanya provider iha industria minarai global. Timor Leste (TL) nia partisipasaun maioritariu iha kampu GS fo certeza boot no puder ba TL involve iha foti desijaun futuru GS, bele mos veta kompanya operador no joint venture nia planu wainhira la tuir TL nia planu no objektivu.

Molok dezenvolve kampu GS, TG no ANPM hamutuk ho kompanya operador Woodside no joint venture Osaka hamutuk ho parseria seluk diskute intensifika no holistikumente sobre estudu, dadus ligadu ho rezerva real kampu mina no gas GS (proven reserve), estudu impaktu ambiental projeitu no investimentu projeitu intermu upstream no downstream nebee integra iha planu dezenvolvimentu kampu GS ou field development plan (FDP). Objektivu husi diskusaun intensifika entre kompanya woodside, Osaka, TG ho nia parseria hodi hetan konkordansia no intendementu util sobre planu dezenvolvimentu futuru kampu GS. Iha etapa nee, kompanya operador Woodside ho joint venture sei submete FDP ba host country ou governence board hodi tetu, analiza no evalua didiak molok foti desijaun aprova ou veta. Karik host country ou governence board approva no fo lisensa, hafoin kompanya operador ho joint venture bele hahu halo explorasaun ba mina no gas iha kampu GS. Governence board sei kompostu husi reprezentante entidade husi nasaun rua TL ho Australia. Governence board nudar orgaun alto, nia knar mak sei kontrola, asegura lisensa no operasaun aktividades tomak nebee sei opera iha kampu GS.

FDP hanesan prosesu core bisnis iha industria upstream mina no gas. FDP esensi tebes tamba bazea ba evaluasaun holistiku konaba subsurface reservoir (fatin akumulasaun mina no gas nebee iha tasi okos ou rai okos), optimizasaun fasilidade rai maran hodi halo produsaun no prosesamentu ba mina no gas. FDP ajuda ita hatene konaba estimasaun no rezervatoriu petroleum nebee akumula iha reservoir, kuantidade hydrokarbunetu, valor ekonomia, komersial, fatin prosesamentu no transportasaun mina no gas, perfile expektasaun produsaun iha futuru, mitigasaun risku, inklui demanda merkadu (buyer), no ect.

Ezemplu FDP nebee applikadu iha Norwegia, no fiar iha TL aplika mos FDP nebee hanesan tamba iha vantajem dupla no win-win solution tantu ba Governu no Kompanya Operador ho Joint Venture. Iha Norwegia FDP kontrola husi Norwegian Petroleum Directorate (NPD) ejerse nia kna'ar no fungsaun enome governu tuir legal framework. NPD mak bele fo kontratu no lisensa ba kompanya hodi halo explorasaun mina no gas. Nunee mos iha TL, ANPM mak nudar instituisaun reguladora, jere, fo kontratu, no fo lisensa ba kompanya minarai hodi explora rekursu minarai nebee lokalija iha area TL tantu iha tasi laran (offshore) no rai maran (onshore).

Tamba nee wainhira kompanya operador ho joint venture submete nia planu operasaun no dezenvolvimentu ou plan for operation and development (POD) hodi dejenvolve kampu greater sunrise, faktores prinsipal liu nebee governu TL tenke hare didiak mak; iha POD tenke kompostu husi: estudu dezenvolvimentu no historia appraisal kampu minarai, produsaun geologia, teknolojia reservoir, teknolojia perfurasaun no produsaun, instalasaun no fasilidade, operasaun no manutensaun, analijasaun ekonomia, safety no enviromentu, organijasaun projeitu no ezekusaun, ate to’o futuru dezenvolvimentu projeitu no dezvantelasaun projeitu wainhira remata produsaun iha kampu greater sunrise.

Parametru nebee mensionadu leten, nemak bain-bain integra iha POD molok dezenvolvimentu kampu minarai no gas. Detailasaun ba parametru POD tuir pratika normative industria minarai ou tuir termu petroleum hanesan tuir mai:

I. Produsaun geologia iha POD kompostu husi: strutura geolojia, stratigrafi no sedimentolojia, petrophisics konaba fatuk, estimasaun volume mina inklui rezerva mina no gas.

II. Teknolojia reservoir iha POD kompostu husi: estimasaun reservoir mina no gas, perfil produsaun mina no gas, estudu sensitivitas, estimasaun nebee inherente ho uncertainties rezervatoriu, rekursus adisional no futuru improve oil recovery (IOR), inklui gestaun ba reservoir.

III. Teknolojia perfurasaun no produsaun iha POD kompostu husi: aspeitu perfurasaun, aspeitu produsaun, no aspeitu komplesi ba posu mina no gas.

IV. Fasilidades no instalasaun iha POD kompostu husi: strutura plataforma ou marine fasilities, aranjamentu topside no fasilidades subsea (tasi okos), fasilidade auxiliary no prosesamentu, sistema metring, transportasaun no storage, reabilidade ou equipamentu "up-time", konstraint no posibilidade kampu mina sira seluk, inklui estimasaun kustu Capital (capital cost estimate).

V. Operasaun no manutensaun iha POD kompostu husi: prinsipal operasaun, mining no organizasaun, inklui kustu operasaun.

VI. Analijasaun ekonomia iha POD kompostu husi: asumsaun presu mundial mina no gas, dezenvolvimentu currency, tarrifa, lukru no despezas, hare mos net present value (NPV) no internal rate of return (IRR), molok no depois kona taxa (pre-tax and after tax), kustu Capex (capital expenditure), no Opex (operating expenditure).

VII. Safety no enviromentu iha POD kompostu husi: konseptu no gestaun safety, isu ambiental no servisu sira nebee respondente iha situasaun emerjensia, lokalijasaun diskarga, polusaun no emisaun nebee afeita ba ambiental. Presija evalua no hare didiak.

VIII. Organijasaun projeitu no ezekusaun iha POD kompostu husi: faze dezenvolvimentu, milestone, organizasaun projeitu, mining, no jestaun kualidade ba projeitu.

Objektivu husi evaluasaun hirak iha leten para prova katak bele asegura jestaun ba reservatoriu mina no gas, jestaun ba eksploitasaun ou foti mina no gas husi rai/tasi okos, asegura tempu no investimentu fundu Capex no Opex, sistema metering ligasaun ho regulamentu no evaluasaun ba projeitu, ikus mai asegura impaktu ba enviromentu, mitigasaun risku, asegura kualidade projeitu, liu-liu asegura investimentu no dezastre finanseiru. Industria minarai sempre inherente ho risku, maibe industria nemos mai ho nia metodu rasik hodi identifika risku, mitiga risku hodi optimiza projeitu. Evalusaun holistiku involve estudu, dadus, konhesementu, siensia no teknolojia nebee sophistikadu sei asegura sucessu ba projeitu.

Tamba nee molok kompanya operador ho joint venture submete nia POD ba governu hodi halo produsaun ba kampu GS. TL no Australia nudar host country liu husi governence board presija tetu, analija no evalua didiak aspeitu teknika no non-teknika nebee integra iha POD tuir pratika normativa industria minarai, nunee bele asegura kualidade projeitu, asegura investimentu no fo garantia retornu ba sustentabilidade ekonomia TL liu-liu hodi diversifika rendimentu minarai para asegura sustentabilidade rendimentu nasional hodi finansia dezenvolvimentu nasional. God bless TL.

Sem comentários: