quinta-feira, 1 de outubro de 2015

Timor-Leste hanesan "modelu sustentável hosi konstrusaun dame" - PM Rui Maria de Araújo


Timor-Leste hanesan “modelu sustentável ida hodi harii dame”, dehan horisehik primeiru ministru Rui Maria de Araújo, iha Fórum Líder Mundiál, Universidade Kolumbia, Nova Iorke.

“Liu tiha tinan 500 hosi kolonializasaun portugés, nomós okupasaun Indonézia, ami-ninia nasaun hahú lahó buat ida, ami hahú ho “zero”, laiha osan nomós instituisaun públika. Ami maka tenke kontrola ami-ninia destinu rasik”, dehan.

Iha konferénsia ida ne’ebé hala’o ho dalen inglés, xefe Governu ne’e mos dehan tan katak ekonomia kiik sei lakonsege rezolve mesak sira-ninia problema dezigualidade nomós pobreza.

“Ita hotu hatene liu katak ONU la’os instituisaun ida ne’ebé perfeita no presija reforma. Maibé Timor-Leste hato’o agradesimentu maka’as ba Nasoens Unidas. Hafoin invazaun Indonézia, ONU maka sai hanesan ami-ninia defensór justisa prinsipál no autodeterminante. Misaun ikus hosi ONU ne’ebé sai hosi ami rain, iha tinan 2012”.

Tuir primeiru ministru, organizasaun ne’e asumi papel importante hodi proteje Estadu frájil nomós halo manutensaun diálogu ba nível mundiál. Desizaun ne’ebé nasaun bobot sira foti afeta nasaun kiik.

“Nasaun kiik sira maka sempre hetan afeta la’os relasiona de’it ho pobreza maibé mos konflitu”, konsidera.

“Iha Timor-Leste, ita hotu hatene katak efeitu destrutivu hosi konflitu ba dezenvolvimentu ema nian. No hatene mos katak sei laiha dezenvolvimentu karik laiha dame”.

Araújo haktuir hikas katak iha dezembru 1975, bainhira sei adolesente, ho tinan 11, Indoézia invade ninia rain.

“Ema ka’er tiha ha’u-nia aman no nia hetan kastigu lahó akuzasaun ruma ka julgamentu ruma. Ami moris iha situasaun tauk nomós hamlaha. Ida ne’e maka esperiénsia ida hosi ha’u-povu”.

Durante tinan 24 okupasaun indonézia, timor-oan barak maka ema oho.

“Ami hasoru Guerra Fria. Potensiál mundiál hothotu apoia ditadura iha Indonézia ne’ebé hatauk ninia populasaun nomós ami, timor-oan sira”.

Rui Araújo defende katak, nasaun kiik no frajila prejida hetan tulun internasionál, atu nune’e bele harii “Estadu ne’ebé forte no konsolidadu”.

Primeiru ministru mos ko’alia katak dezafiu mundiál bot ida tan maka kria ajenda dezenvolvimentu ba 2030, ho meta sustentável 17 ne’ebé ONU lansa iha semana kotuk.

“Ema barak iha Timór maka sei kontinua moris iha ki’ak ni mukit laran. Globalizasaun ajuda hasai ona ema barak hosi pobreza. Maibé, sei husik barak. Ohin loron mundu tau atensaun ba kestaun dezigualidade”, defende.

Ritmu hosi rekuperasaun ekonómika mundiál ne’ebé la’o neineik maka impede dezenvolvimentu hosi nasaun barak, hateten.

“Karik ita serbisu hamutuk, ita sei bele hetan dame no justisa iha mundu, alénde respeita ema-ninia dignidade”, hakotu.

SAPO TL ho Lusa EPA@ António Sampaio 

Sem comentários: