sexta-feira, 4 de março de 2016

Deputadu timor-oan sira husu atu governadór-jerál australianu halo intervensaun kona-ba tema fronteira nian


Deputadu timor-oan sira ohin husu ba governadór-jerál australiana, Peter Cosgrove, hodi sai hanesan intermédiu ho Ezekutivu iha Kambera, atu nune’e Austrália aseita, “ho lia los nomós respeita lei internasionál”, kona-ba negosiasaun fronteira maritime ho Timor-Leste. 

Apelu hirak ne’e mosu durante intervensaun krítika ne’ebé bankada parlamentu Timór halo kona-ba Austrália ninia pozisaun relasiona ho negosiasaun fronteira, durante sesaun solene hodi fó boas-vindas ba Peter Cosgrove, ne’ebé sei hela iha Dili to’o aban.

Natalino dos Santos, xefe hosi bankada Congresso Nacional para a Reconstrução de Timor-Leste (CNRT) insisti ba iha soberania Timor-Leste ne’ebé “ladauk kompletu bainhira laiha definisaun kona-ba área fronteira” ho ninia nasaun viziñu.

“Asuntu ne’e ami ko’alia ona ho Austrália dalabarak. Maibé Austrália kontinua laliga ho kestaun refere, no ida ne’e prejudika ami-ninia dezenvolvimentu no lakumpri ami-ninia direitu ba iha nivel direitu internasionál”, dehan.

Ba Natalino Santos, Austrália kontinua hetan vantajen ba esplorasaun rekursu Timor-Leste no “ignora Timor-Leste ninia vontade hodi hamate kestaun” ne’ebé respeita ona direitu internasionál.

“Governu australiana tenke kumpri sira-ninia norma internasionál relasiona ho material ne’e no labele ignora Timor-Leste ninia pozisaun. Ha’u husu atu hato’o liamenon ida, hodi muda tiha pozisaun refere. Delimitasaun definitiva ba fronteira hanesan Estadu Timór ninia prioridade nasionál, maibé Austrália lakohi tur hamutuk hodi halo negosiasaun”, dehan.

“Ita tenke rezolve problema ne’e. Bankada CNRT apela ba povu Timor-Leste no ba mos líder nasionál hothotu atu fó korajen ba VI Governu, hodi kontinua hala’o prosesu negosiasaun kona-ba delimitasaun fronteira. Tanba nu’udar direitu soberanu ida”, nia konsidera.

Aniceto Guterres Lopes, líder hosi bankada Fretilin, durante ninia intervensaun ko’alia de’it maka asuntu ne’e, hodi haktuir hikas kona-ba esforsu hosi Governu uluk nian, hodi taka asuntu refere. 

Insisti kona-ba reklamasaun timor-oan nian hosi “liña mediana akordu ho direitu internasionál” hodi taka fronteira maritime, maka deputadu ne’e dehan katak Austrália “sei sai hanesan ezemplu ba iha rejiaun demokrasia no respeita ba ema ninia direitu nomós dezenvolvimentu ekonómika”.

“Austrália tenke halo tuir ninia ezemplu rasik. Tenke hatudu kompromisu ho independénsia ekonómika Timor-Leste. Estadu Timór nunka rende atu defende ninia direitu”, dehan.

"Akordu ho Austrália ne’e tranzitóriu. Timor-Leste sempre pronto atu serbisu hamutuk. Maibé Austrália lakumpri ninia promesa. To’o ona tempu atu asumi ami-ninia direitu soberanu. Maibé Governu Austrália lakohi negosia kona-ba direitu povu Timór nian", nia hatutan.

Jacinta Pereira, hosi Partido Democrático, mos dehan katak, hanesan tempu uluk, Governu Austrália lareflete kona-ba pozisaun hosi ninia povu nian, no apoia timor-oan sira maski Kamberra apoia okupasaun indonézia.

“Ita-ninia relasaun tenke hametin liu tan no kontinua mantén ba iha setór oioin. Maibé atu buat hirak ne’e la’os, ita tenke rezolve problema hirak ne’ebé pendente hela ba iha fronteira marítima”, nia dehan.

“Ida ne’e hanesan kestaun soberania ba povu rua. Kona-ba Timor-Leste, ami hakarak atu kumpri justisa no direitu internasionál. Ha’u apela ba eselénsia atu uza ita-bot ninia influénsia ba iha Governu Austrália atu bele tur hamutuk ho Timor-Leste, negosia fronteira marítima”, nia hatutan tan.

José Luis Guterres, líder hosi bankada Frente Mudança (FM), fó "boas-vindas" ba Peter Cosgrove, relasiona ho papel ne’ebé Peter halo durante 1999, bainhira nia ajuda hamosu ambiente hakmatek ba Timor-Leste, no ida ne’e hanesan “memória di’ak” ne’ebé povu sei lahaluha.

Maski nune’e, eis-ministru Negósiu Estranjeiru haktuir hikas kona-ba “memória ladi’ak” bainhira Kambera “ne’ebé hakarak integrasaun Timor-Leste ba Indonézia”, maski polítiku no sidadaun australiana barak maka “sempre fó apoiu autodeterminasaun ba timor-oan sira".

José Luis Guterres husu mos ba Cosgrove atu halo intervensaun ho ezelutivu refere iha Kamberra hodi “taka negosiasaun kona-ba fronteira”.

SAPO TL ho Lusa 

Sem comentários: