sexta-feira, 4 de março de 2016

Governadór-jerál australianu garanti koperasaun ho Timor-Leste maibé ignora fronteira sira


Governadór-jerál australianu garanti ona katak Austrália hakarak kolabora ho Timor-Leste iha área oioin, maibé la refere, iha diskursu ne'ebé halo iha parlamentu timoroan, tema hosi fronteira marítimu sira, ne'ebé kompleksu liu iha relasaun bilaterál ne'e.

Peter Cosgrove, ne'ebé simu iha sesaun solene ida iha Parlamentu Nasionál, iha loron daruak ba vizita loron tolu iha Timor-Leste, rona ona krítika hosi bankada sira kona-bá rekuza hosi Canberra hodi halo negósiu ho Díli kona-bá delimitasaun definitivu ida ba fronteira sira.

Maski nune'e, no hafoin rona tiha krítika sira, Cosgrove la halo referénsia ruma ba polémika, ko'alia de'it iha kestaun petrolíferu bainhira refere ba Fundu Petrolíferu ne'ebé autoridade timoroan sira kria ho reseita sira hosi Tasi Timór nian.

"Ita hanesan viziñu. Maibé mós hanesan belun sira. La'ós hanesan fásil. Iha kestaun sira hodi ko'alia no hanesan belun sira ita iha diferensa sira. Hasoru diferensa sira ne'e, austrália hakarak sentradu iha dalan ba futuru. Harii iha ita nia fortaleza sira ne'e, ultrapasa obstákulu sira", nia hatete.

"Autrália hanesan nasaun ida justu no pragmátiku. Ami sei buka nafatin solusaun justu sira no pragmátiku sira hodi rezolve ita nia diferensa. Ita nia ligasaun sai metin no profundu nafatin. Ita sei hanesan importante ba malu", nia hatete iha diskursu ida ne'ebé nia refere mós ba programa koperasaun oioin ne'ebé Austrália mantén ho Timor-Leste (iha área sira hanesan sáude, agrikultura ho edukasaun), maibé la temi tema ida ne'ebé sai polémika iha relasionamentu bilaterál, hodi hamosu protestu sira iha nasaun rua ne'e.

Bankada sira refere tina ona ba asuntu ne'e, hato'o krítika sira ba Canberra.

Iha ámbitu seluk Cosgrove destaka ona nia "ligasaun metin" ho Timor-Leste hahú tinan 1999, bainhira nia to'o iha nasaun, nia haree ona "espíritu no korajen hosi timoroan sira" ne'ebé, hasoru estraga no sofrimentu sira, hatán ho "esperansa no determinasaun".

"Ha'u haree nasaun ida ne'ebé hahú aumenta maturidade. Nasaun independente ida no orgullozu ne'ebé hetan maka'as. Ne'ebé iha palku globál hanesan respeitadu no fó folin ba nia kontributu", Cosgrove hatete.

"Ne'e hanesan nasaun joven no vibrante ida. Ema barak hosi imi nia povu iha tinan hanesan ho nasaun. Ne'e maka hanesan imi nia juventude no hanesan imi nia ativu maka'as", nia hatutan.

Prezidente hosi Parlamentu Nasional, Vicente da Silva Guterres, subliña ona apoiu ne'ebé Austrália fó hahú hosi independénsia, ho relasaun bilaterál ida "hosi konkista sira maibé mós hosi dezafiu sira, ne'ebé eziji relasaun ida hosi apoiu metin".

"Agora daudaun, ita nia nasaun sira hasoru tan dezafiu ida, ne'ebé reklama rezolusaun urjente ida. Hanesan ha'u nia konviksaun katak hamutuk ita sei fó onra ba dezafiu ne'e. Ha'u nia konviksaun katak hamutuk ita sei hetan solusaun ekilibradu ida, justu no dignu, iha respeitu ba direitu sira ne'ebé ida-idak asisti, hosi harmonia ho regra sira hosi direitu internasionál sira", nia afirma.

"Ne'e hanesan dalan hodi tuir iha progresu no dezenvolvimentu hosi ita nia povu sira, no, iha tempu hanesan, sei sai hanesan ezemplu importante ida no kontributu ba rejiaun", nia hatutan.

Cosgrove iha mós enkontru ho Governu no ho Prezidente Repúblika, ne'ebé nia hasoru malu tiha ona iha loron-kinta dadeer, hodi partisipa iha Konferénsia Nasionál Veteranu sira nian iha loron-kinta loraik.

SAPO TL ho Lusa – Foto: EPA@ António Dasiparu

Sem comentários: