sexta-feira, 4 de março de 2016

Independénsia timoroan nian halo ho "korajen hosi veteranu sira" - Peter Cosgrove


Governadór-jerál australianu, Peter Cosgrove, felisita iha loron-kinta ne'e veteranu timoroan sira nia knaar iha luta hasoru okupasaun Indonézia no fó hanoin "priviléjiu" hodi lidera, hafoin referendu hosi autodeterminasaun, forsa multinasionál ne'ebé haruka ba Timor-Leste.

"Ha'u hanoin imi no buat hotu ne'ebé ha'u hatene kona-bá imi maka nasaun modernu Timor-Leste iha imi nia neon sira, kona-bá imi nia korajen ba luta durante tinan hirak ne'e. Ha'u laiha dúvida katak vitória ne'e hanesan imi nian", Cosgrove hatete.

Peter Cosgrove ko'alia iha Díli ba ema atus resin iha Konferénsia Nasionál dahuluk Veteranu sira nian no Kombatente sira Libertasaun Nasional nian, ne'ebé halibur iha loron tolu ikus ne'e frente tolu hosi rezisténsia timoroan hasoru okupasaun indonéziu: frente armada, klandestina no diplomátiku.

"Ha'u koñese imi nia luta naruk, ha'u koñese imi bainhira ha'u to'o iha tinan 1999 ho tropa millaun resin hosi nasaun oioin. Ami iha priviléjiu no oportunidade hodi marka prezensa iha-ne'e bainhira imi hahú independénsia", nia hatete.

"Tanba ne'e maka hanesan onra boot ida hetan konviti hosi imi nia Prezidente ba loron ne'e. Ha'u hanesan mós veteranu ida no ha'u iha imi nia sorin hodi fó onra ba imi nia serbisu ne'ebé fó ba nasaun", nia afirma.

Cosgrove fó hanoin katak "ligasaun metin entre veteranu sira hosi nasaun rua ne'e mosu kleur ona", ho timoroan sira ajuda soldadu australianu sira nian iha nasaun durante funu mundiál daruak".

"Ba veteranu australianu barak, tanba imi maka ema barak ohin loron moris. Tanba ne'e, iha domin boot no apresiasaun ba nasaun ne'e no ba nia povu", nia hatete.

Cosgrove refere mós ba "sakrifísiu no terus ne'ebé timoroan sira hetan entre 1975 no 1999".

"Imi nia determinasaun, korajen no forsa durante períudu sira ne'e sei hanoin durante tempu barak", nia afirma ona.

"Esperiénsia ne'ebé ita iha hanesan soldadu hela nafatin ho ita. Funu ida hotu, deklara ona dame maibé ita nia pasadu sai hanesan parte hosi ita. Nasaun sira iha obrigasaun sira hodi fó onra ba sakrifísiu sira hosi imi nia veteranu sira no hosi nia família sira", nia hatutan.

Hodi taka konferénsia, Prezidente Repúblika Timor-Leste nian, Taur Matan Ruak, refere ona importánsia hosi enkontru hosi veteranu sira no haruka mensajen espesiál ida ba veteranu australianu sira, hodi fó hanoin lasu sira entre nasaun rua ne'e.

"Ita presiza kontributu hosi veteranu sira ba dezenvolvimentu nasaun nian. Reuniaun ne'e hanesan importante tebes hodi debate imi nia kestaun sira, asuntu sira relasionadu ho futuru nasaun nian", nia hatete.

"Rezultadu sira bele iha impaktu prátiku no pozitivu ida iha situasaun hosi veteranu sira. Tenki kontribui hodi promove solusaun foun sira", nia afirma ona.

Xefe Estadu hatete katak hanesan importnate iha "unidade ida hosi objetivu" mantén prinsípiu sira ne'ebé lori sira ba luta ba independénsia nasaun nian, hodi buka defende nafatin interese nasionál sira.

Taur Matan Ruak destaka ona maturidade no determinasaun hosi veteranu sira no nia knaar hodi buka dame no estabilidade.

Prezidente defende mós medida sira hodi favorese integrasaun sosial hosi veteranu sira, maibé mós atu garanti ba sira apoiu "sustentável" ida, hodi tulun promove nia kapasidade hodi kontribui ba dezenvolvimentu ekonomia nasaun nian.

"Ha'u apelu ba espíritu nasionalizmu hosi veteranu sira. Nasaun presiza imi. Presiza imi nia kontributu. Uza imi nia esperiénsia no kapasidade hodi serbi povu no nasaun", nia hatete.

Enkontru iha Díli, ne'ebé partisipa mós organizasaun populár sira, hosi feto sira no hosi juventude, hetan mós prezensa hosi partisipante sira Timor-Leste nian, no mós hosi Austrália, Makau, Reinu Unidu, Mosambike no Portugal.

Iha serimónia enseramentu nian partisipa mós líder istóriku balun hosi Timor-Leste no hosi polítiku australianu sira ne'ebá apoiu liu ba luta independénsia timoroan nian, eis-senadór Gordon McIntosh, ne'ebé tinan ne'e sei halo tinan 91.

SAPO TL ho Lusa – Foto: Presidência da República de Timor-Leste

Sem comentários: