sábado, 7 de maio de 2016

Ministru Edukasaun timoroan kompromete iha portugés maski iha dezafiu sira


Ministru Edukasaun timoroan hatete fali empeñu iha ensinu portugés iha Timor-Leste, ho apoiu hosi Portugal no Brazil, maski rekoñese dezafiu sira hosi lian ida ne'ebé seidauk iha uzu maka'as.

"Lian portugés seidauk sai hanesan lian ida ne'ebé seidauk iha uzu maka'as. Hanesan dezafiu ida ne'ebé ami tenki rekoñese. Maibé la'ós hanesan obstákulu ida ka impedimentu ida. Hanesan de'it dezafiu ida ne'ebé ami sei bele ultrapasa", hatete hosi António da Conceição.

"Ami, governante sira, tenki kontinua afirma fali sé maka ami no oinsá maka ami to'o iha-ne'e. Ne'e tulun hodi ultrapasa ami nia dezafiu sira no mantén ami nia identidade nu'udar timoroan sira no nune'e mós ami kontribui ba ami nia ezisténsia global", nia afirma.

Governante timoroan, ne'ebé ko'alia iha semináriu ida kona-bá lian portugés iha Díli, fó hanoin katak selebrasaun, iha loron hirak ne'e, iha semana lian portugés nian hanesan eventu ida ne'ebé, ba Timor-Leste, "iha afirmasaun istóriku ida no mós afirmasaun ida nu'udar timoroan".

Portugés "halo parte iha identidade Timor-Leste nian", nia hatete, "tanba lian identifika ami no halo ami sai nu'udar timoroan sira ohin loron".

Maski nune'e no maski "lian portugés hanesan lian rezisténsia nian", ministru insisti ona katak tenki rekoñese dezafiu atuál sira, liuliu iha área edukasaun ho lian portugés.

"Lei hosi baze edukasaun nain hatete katak lian sira hosi ensinu maka lian portugés ho lian tétum, maibé ami labele ignora katak ami nia profesór sira, kompatriota sira ne'ebé dedika ba ensinu no ba edukasaun tenki hasoru dezafiu ne'e", nia hatete.

Ministru felisita apoiu hosi autoridade portugés no brazileiru sira no serbisu ne'ebé fó nafatin hodi mantén ensinu iha portugés iha Timor-Leste tomak.

Manuel Gonçalves de Jesus, embaixador Portugal nian iha Díli, ko'alia kona-bá empeñu hosi autoridade portugés sira hodi "hametin koperasaun" ho Timor-Leste iha ensinu lian portugés no agradese ona ba profesór sira ne'ebé "loron-loron serbisu iha ensinu lian portugés", hodi partisipa iha "polítika linguístika ativu" ida.

José Dornell, embaixador Brazil nian iha Díli, afirma ona katak "lian portugés hanesan karakterístiku ida no trasu importante ida hosi identidade" Timor-Leste nian.

"Líder sira hosi nasaun ne'e, iha nia vizaun iha tempu naruk no domin ba nasaun deklara nafatin importánsia hosi lian, domíniu lian nian hanesan instrumentu hosi koñesimentu no kontaktu ho mundu no liuliu hosi konsolidasaun nasionalidade rasik, hosi pátria no sira nia oan nian", nia afirma.

Semináriu - ho partisipante sanulu resin, inklui alunu sira hosi Escola Portuguesa de Díli - hala'o iha INFORDEP, sentru formasaun prinsipal hosi profesór sira iha Timor-Leste ne'ebé kolabora nafatin, iha tinan hirak ikus ne'e, ho dosente luzófonu sira.

SAPO TL ho Lusa – Foto: EPA@ António Amaral

Sem comentários: