quarta-feira, 7 de dezembro de 2016

Eis-ministra Finansa timoroan nian hetan daudaun "julgamentu iha imprensa" - ministru


Ministru timoroan Dionísio Babo konsidera katak eis-ministra Finansa Emília Pires sai daudaun hanesan alvu hosi "julgamentu ida iha imprensa", ho notísia sira ne'ebé "manipula" no halo foer debate no ignora sira nia direitu fundamental.

Dionísio Babo, ministru Estadu, Kordenador hosi Asuntu sira Administrasaun Estadu no Justisa nian, hatete iha nia deklarasaun ba Lusa kona-ba notísia oioin ne'ebé publika iha semana ikus ne'e iha imprensa no iha rede sosial timoroan sira, kona-ba julgamentu hosi eis-ministra Emília Pires ho Madalena Hanjam.

"Ita hetan manipulasaun hosi notísia sira iha media ne'ebé halo foer ema tomak, hanesan ema sira hetan ona kondenasaun ka julgamentu, ho desizaun tranzitadu sira iha julgadu", afirma iha deklarasaun sira ba Lusa.

"Hala'o daudaun julgamentu ida hosi imprensa iha Timor, ne'ebé ladún di'ak. Ha'u apela ba ema tomak hodi kopera ho justisa. Ita tenki respeita direitu hili nian ne'ebé hanesan direitu fundamental, hosi ema ida ne'ebé senti liu seguru hodi uza tribunal sira seluk", nia hatutan.

Polémika iha kazu Emília Pires nian aumenta maka'as hafoin, iha loron 19 Novembru liubá, Lusa fó sai katak eis-ministra husu delegasaun ba nia prosesu ba Portugal, hodi hatete katak iha falta kapasidade ka vontade hodi hametin justisa hosi parte sistema judisial timoroan nian.

"Ha'u senti loos, hanesan kastigu Emília Pires lahó julgamentu. La'ós de'it hosi media maibé hosi komentáriu sira hosi ema barak ne'ebé la hatene di'ak tema, asuntu no lei. No ne'e prejudika situasaun hosi eis-ministra. Buat hotu tenki trata ho dignu duké hanesan akontese daudaun", hatete hosi Babo.

Emília Pires hetan akuzasaun, hamutuk ho eis-visi-ministra Saúde Madalena Hanjam, ba partisipasaun ekonómiku iha negósiu no administrasaun ladi'ak tanba iregularidade sira bainhira sosa kama atus resin ospital nian ho kontratu hamutuk ho empreza hosi Emília Pires nia laen nian, ho konspirasauan entre sira na'in tolu ba konkretizasaun negósiu nian, ho folin dolar rihun 800.

Nia julgamentu atu lori ba sentensa iha semana liubá - desizaun ne'ebé tenki le iha 20 Dezembru - ho reta final marka ho polémiku boot relasionadu ho auzénsia Emília Pires hosi nasaun, ne'ebé hetan autorizasaun hosi Tribunal hodi halo viajen hodi reprezenta Estadu timoroan.

Tuir defeza, nia iha hela estranjeiru bainhira asidente ida aumenta lezaun antigu ida hodi halo nia tenki hetan intervensaun sirúrjiku, nune'e impede atu nia fila ba Timor-Leste iha prazu previstu. Nia hetan operasaun iha loron 05 Novembru iha Austrália no agora iha Portugal hodi halo tratamentu médiku adisional.

Nia auzénsia iha loron previstu halo Tribunal Distrital Díli emiti mandadu ida hodi kaer nia altera medida koasaun ba prizaun preventivu, hodi haruka kaer Emília Pires iha momentu ne'ebé nia aprezenta iha fronteira timoroan ida.

Hahú hosi tempu ne'ebá imprensa domina ho krítika sira hosi kuadrante polítiku oioin ho hosi reprezentante sira sosiedade sivil timoroan nian ba asaun Emília Pires nian, ho insultu aumenta iha rede sosial sira no debate sira kona-ba eis-governante uza nia nasionalidade daruak, nasionalidade portugeza.

Krítika sira haree mós ba membru sira hosi ezekutivu atual ho pedidu demisaun sira no investigasaun ba primeiru-ministru, Rui Araújo, ba ministru Planeamentu Estratéjiku, Xanana Gusmão ho ba ministra Finansa, Santina Cardoso, tanba nomeia Emília Pires hodi reprezenta Estadu.

"Buat ida maka reprezentante ida Governu nian ne'ebé autoriza ona hosi Tribunal Díli nian hodi reprezenta Estadu iha estranjeiru. Buat seluk hanesan kestaun pesoal, kestaun individual ida, no hosi responsabilidade individual no la'ós ezekutivu nian", nia hatete.

"Desizaun hodi la halo parte ne'ebé la'ós polítika maibé pesoal. Ita hasoru direitu pesoal ida, hili nian. Iha akordu sira no lejislasaun ne'ebé permiti transferénsia julgamentu sira nian entre nasaun sira, no liuliu iha kazu hosi ema sira ne'ebé hanesan sidadaun hosi nasaun ne'e", nia hatutan.

Ba Babo hanesan "direitu fundamental" ida ema ida "bele hili iha fatin ne'ebé seguru liu hodi halo julgamentu" maibé tenki kopera ho justisa, hodi fó hatene opsaun ne'e tenki foti.

Pedidu "transmisaun prosesu penal" nian defini iha lei timoroan 15/2011, kona-ba Koperasaun Judisiáriu Internasional Penal, ne'ebé haree katak prosesu-krimi sira ne'ebé halo iha Timor-Leste "bele delega iha Estadu estranjeiru ida ne'ebé simu".

Entre kondisaun ne'ebe eziji hodi akontese maka tempu hosi kastigu máximu nian ka arguidu iha nasionalidade hosi Estadu estranjeiru.

Iha fulan-Marsu 2015, antes hahú julgamentu - ne'ebé hahú iha fulan-Outubru tinan liubá - Emília Pires uza ona nia direitu petisaun nian ne'ebé hatete katak autoridade Timor-Leste ba "violasaun sistemátiku sira no todan" hosi nia direitu sira no "desizaun arbitráriu sira no inkomprensível" sira iha prosesu.

Iha direitu petisaun ne'e, ne'ebé maka Lusa hetan asesu iha tempu ne'ebá, Emília Pires hatudu reseitu katak "inkapasidade ka falta vontade hosi sistema judisial" bele impede prosesu ida justu no ekilibradu, ho politizasaun hosi kazu "halo tauk no sai krusifikadu" hanesan "dalan simbóliku hosi afirmasaun ba poder hos tribunal sira". Nia akuza mós komunikasaun sosial ba violasaun sira segredu justisa nian no la halo kobertura objetivu hosi prosesu sira.

Iha fulan-Marsu tinan liubá mós, iha entrevista ida ba Lusa, Emília Pires hatete katak tribunal sira hakarak uza nia hanesan "vingansa" hasoru Governu no ne'ebé maka nia informa tiha ona katak sei hetan kondenasaun ba kadeia tinan 10.

Iha alegasaun ikus sira, iha loron 20 Setembru ikus, Ministériu Públiku fó hatete katak buat hodi prova tiha ona ho husu kastigu tinan sanulu ba Emília Pires no Madalena Hanjam.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: