sábado, 1 de abril de 2017

Alberto Costa: Julgamentu ba eis-minitra timoroan sira ho "vísiu no falla todan" hosi tribunal

Observador independente portugés Alberto Costa konsidera katak julgamentu ba eis-minitra timoroan na'in rua, kondenadu iha fulan-Dezembru, regula ho "vísiu no falla todan sira" hosi tribunal ne'ebé halo ona "defisiente no valorasaun falsu ba prova".

Alberto Costa, eis-ministru Administrasaun Interna no eis-ministru Justisa portugés nian ne'ebé hetan ona kontratu hosi Governu timoroan nu'udar observador independente hodi akompaña aspetu sira hosi julgamentu eis-ministra Finansa Emília Pires ho eis-visi-ministra saúde nian Madalena Hanjam.

Iha relatóriu kazu nian, ne'ebé maka Lusa hetan asesu, Costa antesipa katak Tribunal Rekursu sei koriji desizaun hosi evidénsia dahuluk no konsidera katak bainhira ne'e la akontese, no tanba problema todan sira iha julgamentu, sei afeta reputasaun hosi justisa timoroan nian.

Emília Pires ho Madalena Hanjam hetan ona kondenasaun ba tinan hitu no tinan haat iha kadeia tanba krimi iha partisipasaun ekonómiku iha negósiu, no sira na'in rua hetan absolvisaun ba krimi administrasaun ne'ebé ladi'ak. Defeza apela ona, hodi husu absolvisaun, no Ministériu Públiku mós, husu aumenta kastigu sira.

Iha relatóriu, Alberto Costa konsidera katak rezolusaun hanesan "desizaun ida ne'ebé la observa padraun sira kualidade nian, norma legal sira no hosi Konstituisaun no prinsípiu sira direitu ba rekoñesimentu universal nian".

Nia hatutan katak tanba ne'e "hanesan provável atu Tribunal Rekursu sei sensura maka'as desizaun ne'e", tanba bainhira la akontese "justisa timoroan, iha kazu ho projesaun prezente, sei afetadu, iha nia reputasaun".

Alberto Costa akuza juís sira hosi Tribunal Díli ba "manifestasaun parsialidade ne'ebé todan" tanba afirma ona katak eis-governante sira sai hanesan responsável ba "apropriasaun ida hosi folin monetáriu sira Estadu timoroan nian, maski hafoin rekoñese tiha katak laiha prova katak hamosu ona prejuízu patrimonial sira ba Estadu".

"Kontradisaun, nakukun, konfuzaun, sala, bosok, insufisiénsia, lahó ezajeru, barak tebes. No barak duni iha jurista ida nia observasaun nune'e mós iha sidadaun ida ne'ebé hakarak komprende razaun sira hosi Tribunal no forma nia juízu", Costa hakerek.

Relatóriu hosi eis-ministru portugés konsidera rezolusaun hosi Tribunal Distrital Díli hanesan "iha kontradisaun sira, nakukun no iha defisiénsia tékniku ne'ebé laiha kapasidade hodi justifika - nune'e implika fundamentu lójiku no vizivel - kondenasaun penal ida, liuliu ho gravidade hosi prezente".

Aleinde ne'e "la kumpri mós extensivamente ezijénsia espesífiku sira ne'ebé mosu beibeik hosi lei prosesual timoroan nian (...) iha termu sira ne'ebé hanesan susar lakon hosi investigasaun Tribunal Rekursu nian, ho ona evidénsia defensoria iha domíniu ne'e".

Iha textu nia laran, observador hato'o detalle ba kontradisaun oioin, sala sira no konfuzaun hosi desizaun kondenatóriu sira no aponta ba nia falta fundamentasaun iha pontu krítiku oioin hosi rezolusaun, ho juís sira laiha kapasidade atu komprende kestaun jurídiku sira ne'ebé importante.

Alberto Costa refere ba buat ne'ebé hanesan pontu importante iha julgamentu, "kontradisaun irezistível" hosi juís sira ne'ebé sai hanesan la prova katak arguida sira hamosu ona estraga patrimonial ida ba Estadu hodi hafoin ne'e mantén "konkluzaun katak eis-governante sira komete duni krimi ne'e".

Nia konsidera mós katak Tribunal laiha prova sira hodi bele aprova teze kona-ba ema ida seluk entre arguida sira, hodi hamosu desizaun ida "iha falta prova nian, ho fundamentu hosi prinsípiu sira universal ne'ebé rekoñese hosi deskonfia ba inosénsia nian".

Testu refere katak juís sira la konsidera depoimentu sira hosi eis-Prezidente Repúblika sira, eis-primeiru-ministru sira, membru sira no eis-membru sira Governu nian no Parlamentu Nasional nian, hodi adopta "leitura desfiguradu no falsu hosi prosesu ba desizaun iha ámbitu Governu nian".

Entre aspetu sira seluk, Alberto Costa destaka "inkapasidade hosi Tribunal hodi apresia kestaun sira ne'ebé la tuir konstituisaun ne'ebé maka hato'o ona ba sira no ne'ebé husu ona absolvisaun hosi arguida sira".

Alberto Costa husik rekomendasaun oioin, inklui aumentu ba formasaun hosi majistradu sira kona-ba direitu konstitusional nian, aumentu investimentu iha rekrutamentu, selesaun no formasaun ba majistradu sira no aprovasaun hosi lei ba responsabilidade kriminal hosi titular sira kargu públiku nian.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: