sábado, 8 de abril de 2017

Povu husu ba prezidente foun Francisco Guterres Lu-Olo atu veta tiha lei pensaun vitalisia

Aproveita iha loron elisaun jeral prezidensial, povu husu ba prezidente eleitu ba periodu 2017-2022 atu halakon tiha lei pensaun vitalisia ne’ebe durante ne’e benefisia ba grupu balun deit.

Manuel Soares, hanesan sidadaun baibain ida observa katak publiku kestiona bebeik ona hodi halakon tiha lei ida ne’e, maibe ate agora seidauk iha solusaun. 

“Ema hotu preokupa kona ba lei pensaun vitalisia ne’e, maibe laiha solusaun e entaun hanesan prezidente da republika iha direitu tomak atu veta lei ida ne’e,” nia sujere, hafoin tuir votasaun iha sentru votasaun Eskola Ensino Pre no Sekundaria 10 Dezembru, Dili.

Alende ne’e, prezidente nudar komandante supremu (tuir Konstituisaun RDTL), husu atu kria mos kondisaun ba Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) no Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) hodi sira bele hala’o knar ho diak liu tan.

Entretantu eis Sekretaria Estadu Promosaun Igualidade, Idelta Maria Rodrigues hanesan mos sidadaun nia kongratula governu liu –liu Komisaun Nasional Elisaun (CNE) no Sekretariadu Tekniku Administrasaun Eleitoral (STAE) ne’ebe servisu maka’as hodi realiza prosesu demokrasia ida ne’e. 

“Tenke sai servidor ida diak, la’os ba deit ninia grupo, maibe tenke haree povu en jeral,” nia hateten.

“Hau fiar katak prezidente foun sei lori mudansa ida diak liu tan iha tinan lima mai.” 

Nia husu, atu prezidente eleitu tenke servisu hamutuk ho orgaun soberanu seluk hodi mantein unidade nasional, estabilidade hodi lori dezenvolvimentu ba povu ne’ebe sei do’ok husi prosesu ida ne’e. 

Timor-Leste hetan nia independensia iha 1999 no restaura iha tinan 2002, e pela primeira vez Timor –Leste organiza prosesu elisaun jeral mesak (seguransa) hafoin misaun Nasoens Unidas (ONU) remata iha tinan 2013.

The Dili Weekly

Sem comentários: