sábado, 8 de abril de 2017

Universidade Coimbra sei apoia Timor-Leste iha jestaun ba Arkivu Nasional

Universidade Coimbra sei apoia Governu Timor-Leste iha jestaun ba Arkivu Nasional hosi nasaun luzófonu ne'e, forma kuadru sira no estabelese prosedimentu sira ba konservasaun no utilizasaun hosi dokumentu sira, iha termu sira hosi protokolu ne'ebé asina iha loron-sesta.

"Ami hili Universidade Coimbra (UC), ne'ebé maka ami iha liu ligasaun hosi lasu klean ida, tanba hanesan ida ne'ebé antigu no prestijiadu liu iha mundu", hatete ba Lusa hosi ministru Estadu, kordenador ba Asuntu Administrasaun Estadu no Justisa nian no ministru Adminitrasaun Estatal Timor-Leste nian, Dionísio Babo Soares, bainhira hakotu serimónia asinatura protokolu, iha Sala Senadu hosi Reitoria Universidade nian.

Ministru timoroan refere katak Arkivu Nasiona hosi nia nasaun sei hahú hela iha faze dahuluk, maibé konta ho dokumentu barak kona-ba prezensa portugeza nian (balun hosi sékulu XVI), arkivu sira hosi administrasaun indonéziu nian no arkivu barak pós-independénsia nian.

"Iha serbisu barak atu halo, dokumentu sira atu klasifika no atu deskobre, no ami konta ho esperiénsia hosi UC hodi hala'o serbisu importante ne'e", Babo Soares hatete bainhira ko'alia ho reitor UC nian, João Gabriel Silva, ne'ebé halo antes asina protokolu koperasaun nian.

Reitor destaka ona iha nia intervensaun "experiénsia barak" hosi UC iha konservasaun no jestaun dokumentu sira nian, ne'ebé hahú hosi tinan 1290, tinan ne'ebé liurai-mane D. Dinis asina ona "Scientiae thesaurus mirabilis", dokumentu ne'ebé hanesan orijen ba Estudu Jeral.

Hodi hatudu rikusoin hosi arkivu UC nian, João Gabriel Silva konta katak entre arkivu sira hosi Universidade iha estadu konservasaun di'ak ba dokumentu sira kona-ba Cristóvão Ferreira, padre jezuíta ne'ebé inspira ona filmi "Silêncio", hosi Martin Scorsese.

Iha parte hosi protokolu ne'ebé asina loron-sesta ne'e, parseria UC ho Governu Timor-Leste nian hakarak "estabelese koperasaun, sientífiku no kultura nian entre instituisaun rua, iha área ho interese hanesan, ho ligasaun ba jestaun arkivu estatal sira no ba formasaun hosi kuadru sira Administrasaun Públika Timor-Leste nian".

Entre asaun sira seluk, protokolu sira hakarak haree mós ba "dezenvolvimentu komun hosi programa sira investigasaun sientífiku sira ka tékniku ne'ebé hakarak, hamutuk, aumenta potensial hosi organizmu rua no estabelese ligasaun metin ida entre investigasaun sientífiku, tratamentu tékniku no promosaun asesu ba patrimóniu istóriku hodi haree hosi Arkivu Nasional Timor-Leste nian".

Hahú hosi fulan-Dezembru 2016, Universidade partisipa iha prezervasaun no dinamizasaun hosi espóliu Max Stahl nian, jornalista inglés ne'ebé filma ona masakre ne'ebé akontese iha rate Santa Cruz, iha Díli.

Tratamentu hosi arkivu, konstitui hosi oras rihun lima resin imajen vídeo nian ne'ebé jornalista hasai, sai hanesan objetu hosi protokolu ida ne'ebé asina entre UC, Universidade Nasional Timor Lorosa'e no Sentru Max Stahl.

"Objetivu maka halo kópia sira seguransa nian hosi arkivu Max Stahl nian hodi bele rekupera, bainhira akontese buat ruma", rezumi hosi reitor.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: