terça-feira, 23 de maio de 2017

Sesaun solene fó homenajen ba Mário Mário Carrascalão

Parlamentu Nasional timoroan aprova ona iha loron-segunda ne'e votu kondolénsia ba eis-visi-primeiru-ministru Mário Carrascalão nia mate iha sesaun solene hosi plenáriu ne'ebé líder sira hosi bankada sira fó homenajen ba líder istóriku. 

Kaixaun ne'ebé lori Mário Carrascalão nia mate isin to'o iha plenáriu iha besik tuku 13:00, loke sesaun ida homenajen nian hodi hanoin hikas knaar hosi antigu responsável timoroan iha istória nasaun nian.

Mário Carrascalão nia família sira, inklui viúva Milena, oan sira, Pedro ho Sónia, no feton sira Ângela ho Natália, no família sira seluk, akompaña ona sesaun plenáriu ne'e.

Kaixaun mutin, taka ho tais ida no bandeira Timor-Leste nian, tama iha sala plenáriu lori hosi membru sanulu resin hosi Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) no tuir joven timoroan ida lori defuntu nia fotografia.

Carrascalão, ne'ebé sai ona nu'udar visi-primeiru-ministru hosi Governu konstitusional dahaat antes sai mós nu'udar deputadu iha Asembleia Konstituinte. Antes restaurasaun independénsia nian, no entre funsaun sira seluk, nia sai nu'udar governador Timor-Leste nian ne'ebé maka nomeadu hosi Jakarta.

"Mário Viegas Carrascalão sei relembra tanba nia frontalidade no tanba nia dedikasaun ba dezafiu sira ne'ebé nia hetan", haktuir hosi votu kondolénsia ne'ebé maka aprova ona iha jeneralidade.

"Nia moris tomak sei hanoin mós hosi serbisu ba edukasaun, ba nia knaar hodi harii universidade dahuluk iha Timor-Leste no ba kompromisu atu joven timoroan sira bele iha oportunidade hodi estuda iha rai liur durante okupasaun indonéziu nian", subliña.

Testu hanoin hikas "memória viva no kariñosu" ne'ebé nia husik iha funsionáriu parlamentar sira nia leet" no hatudu ona "kondolénsia maka'as tanba lakon" Mário Carrascalão.

José Luis Guterres, líder hosi bankada Frente Mudansa (FM), hanoin hikas katak Mário Carrascalão "serbisu nafatin hodi defende povu", hatudu nafatin nu'udar ema ida "ho vizaun moderadora" iha polítika.

Adriano do Nascimento, xefe hosi bankada Partidu Demokrátiku (PD), hanoin hikas liafuan sira hosi Mário Carrascalão nian katak "iha momentu susar hamutuk nafatin iha povu nia sorin hodi luta atu nune'e Timor-Leste sai independente".

"Líder istóriku ida Timor-Leste nian ne'ebé luta nafatin ba solusaun pasífiku hosi problema Timor-Leste nian", hatete hosi Nascimento, hanoin hikas akontesimentu sira no destaka reuniaun, iha tinan 1983, ho líder rezisténsia timoroan nian iha tempu ne'ebá, Xanana Gusmão.

Aniceto Lopes, xefe bankada Fretilin nian, hatete katak Carrascalão luta ona hodi proteje povu timoroan, halo nafatin "esforsu maka'as hodi apoia" populasaun, mantén kompromisu kona-ba Timor-Leste durante moris tomak.

"Ema honradu, sinseru, maibé demokrátiku. Sidadaun ezemplar ida ne'ebé tenki sai hanesan inspirasaun ba ema timoroan tomak, liuliu ba joven sira. Ami hakarak fó homenajen ba Mário Carrascalão, sidadaun di'ak ida", nia hatete.

Bilou Mali, deputada CNRT nian no eis-kombatente, hatete ona katak povu Timor tenki "honra no respeita figura hosi saudozu Mário Carrascalão" tanba kontributu ba "prosesu luta ba libertasaun nian no ba restaurasaun hosi independénsia Timor-Leste nian".

Deputada CNRT nian hanoin hikas Carrascalão nia asaun hafoin masakre Santa Cruz, tinan 1991, no knaar intolerante hodi defende populasaun, no iha nafatin "kompromisu iha defeza direitu ema sira nian" no hafoin ne'e favorese edukasaun hosi joven sira.

Sesaun solene marka mós ho minutu nonook ida no ho hinu nasional.

Mário Carrascalão nia kaixaun to'o iha Parlamentu Nasional hafoin misa ida iha Katedral Díli nian no hafoin korteju fúnebre liuhosi fatin oioin ne'ebé iha signifikadu ba Mário Carrascalão.

Aleinde aman-inan sira nia uma, ne'ebé ohin loron sai hanesan Fundasaun Oriente no hosi nia uma iha bairu Farol, Mário Carrascalão "despede" mós universidade Timor-Leste nian, hodi rekoñese knaar hodi hahú sistema edukativu timoroan nian.

Funeral hala'o ohin iha Fazenda Algarve, propriedade hosi família Carrascalão nian no ne'ebé maka hakohi mós Mário Carrascalão nia aman-inan no irmaun sira, João ho Manuel.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: