quinta-feira, 13 de julho de 2017

Ramos-Horta: Eleitoradu timoroan sei iha ligasaun ba líder istóriku sira

Eis-Prezidente timoroan José Ramos-Horta hatete iha loron-kuarta ne'e ba Lusa katak maioria hosi eleitoradu timoroan kontinua "iha ligasaun iha polítika, psikolójika no emosaun" ho jerasaun tinan 1975, fatór ne'ebé sei hanesan determinante iha lejislativu sira loron 22 Jullu.

"Barak liu sei identifika ho líder istóriku sira, liuliu ho Xanana Gusmão, Mari Alkatiri, Taur Matan Ruak", nia hatete iha entrevista ba Lusa iha Díli.

Buat ne'ebé sei iha ligasaun mós ba kultura timoroan, "kultura ida fundamentalmente patriarkal ne'ebé ema katuas sira signifika experiénsia ho sabedoria" no "tanba hanesan joven, joven jerasaun, maski iha PHD hosi Coimbra ka hosi Harvard, sei la to'o iha ne'ebá".

Maibé, Ramos-Horta hatete ona katak ativa ona jerasaun foun ida hosi ema sira ne'ebé "hatudu ona sentidu Estadu, hosi responsabilidade no experiénsia", hodi hatudu hanesan ezemplu ba atual xefe Governu, Rui Maria de Araújo.


José Ramos-Horta konsidera katak jerasaun foun sei iha knaar ida iha loron 22 Jullu, bainhira barak sei apoia Fretilin (hosi Mari Alkatiri), PLP (hosi Taur Matan Ruak) no to'o PD (hosi joven Mariano Sabino), maibé "Xanana sei hanesan Xanana, sei inspira konfiansa maka'as".

"Xanana loron-loron ita haree iha televizaun, iha imajen sira durante tinan 10 nia laran. Sei iha importánsia maka'as. No ami bele la konkorda ho nia atuasaun bainhira nu'udar governante, maibé "Zé povinho" ne'ebé maka iha aldeia la preokupa ho buat ida", nia konsidera.

"Sira haree estrada nasional sira no ba suku sira ho aldeia sira ne'ebé harii. Sira simu nafatin pensaun ba veteranu sira, dolar 39 fulan-fulan ba ema sira ne'ebé iha liu tinan 60 resin. Hosi órfaun sira no feto-faluk sira no sira hanoin katak ne'e mai hosi Xanana. No sira hanoin katak lahó Xanana sira bele lakon oportunidade ne'e. Sei iha rezervatóriu maka'as ba apoiu iha distritu sira, suku sira no aldeia sira", nia konsidera.

Ramos-Horta hanoin katak ladún provável iha senáriu ida maioria absoluta, konsidera katak tenki repete situasaun ida ne'ebé hanesan iha tinan ikus ne'e "ne'ebé partidu ida manán tenki halo negosiasaun ba koligasaun ka apoiu sira".

Iha senáriu ne'ebé karik CNRT manán, Ramos-Horta hanoin katak ladún provável atu Fretilin aseita "koligasaun ida ne'ebé tenki depende ba partidu ne'ebé manán", nune'e bele hanesan susar hetan fali senáriu ida hanesan agora daudaun, ne'ebé membru sira hosi Fretilin (maski la'ós tuir dalan formal hosi partidu), halo parte hosi atual ezekutivu - entre sira maka primeiru-ministru rasik.

"Eskema foun ne'ebé maka bele hanaran hanesan mekanizmu timoroan nian ha'u hanoin katak sei la agrada Fretilin. Fretilin halo ona asaun ne'e hodi hametin relasaun sira ho Xanana no ho CNRT, ho sentidu balun Estadu no responsabilidade nian. Maibé ha'u hanoin katak karik la hetan benefísiu barak ba Fretilin", nia hatete.

Bainhira CNRT manán, Xanana Gusmão sei konvida ema tomak ba diálogu, hodi buka dalan sira hodi ba tinan lima oinmai, hodi buka "hametin estabilizasaun no governasaun di'ak, kombate korupsaun" ne'ebé hanesan agora daudaun hanesan nia final kareira política, nia hatete.

Nia admiti katak buat ne'ebé inkógnita maka hatene katak maski manán sei okupa kargu primeiru-ministru - iha tinan 2015 nia demiti hosi kargu no sai de'it nu'udar ministru.

"Iha partidu, sei la halo parte, apoia de'it ba sé maka nia hato'o hodi sai nu'udar primeiru-ministru, prepara aliansa no koligasaun boot ida ne'ebé maka bele mosu. Nia sei sai di'ak liu bainhira la kaer knaar nu'udar primeiru-ministru", nia defende.

Nia aponta katak iha senáriu ne'e iha alternativu sira ba kargu hanesan Agio Pereira, atual ministru Estadu no Prezidénsia hosi Konsellu Ministru sira nian, ka Dionísio Babo, atual ministru Kordenador ba Asuntu sira Administrasaun Estadu no Justisa no ministru Administrasaun Estatal nian.

Horta konsidera katak iha iha posibilidade ba negosiasaun entre CNRT ho PLP - no maski iha tensaun entre Taur Matan Ruak ho Xanana Gusmão.

"Sei iha liafuan sira hodi husu deskulpa hosi parte Taur Matan Ruak nian ba Xanana Gusmão. Ha'u la konkorda ona, ha'u la konkorda katak xefe Estadu ida ba iha Parlamentu hodi hatete hanesan nia hatete ona, kona-ba Xanana ka kona-ba Mari Alkatiri, liuliu lahó substánsia", nia afirma.

Relasaun sai aat liu hafoin polémika ida hosi diskursu ne'ebé maka Taur Matan Ruak halo iha parlamentu bainhira nia kompara Xanana Gusmão ho Suharto, hodi akuza líder sira CNRT no Fretilin ba korupsaun no nepotizmu.

SAPO TL ho Lusa | Foto@ Nuno Veiga/EPA 

Sem comentários: