quinta-feira, 30 de novembro de 2017

Cabo Verde, S. Tomé ho Timor-Leste hanesan nasaun luzófonu di'ak liu iha kombate hasoru malária

Cabo Verde, São Tomé & Prínsipe ho Timor-Leste iha tinan hitu nia laran hamenus maka'as númeru hosi vítima mortal no hosi kazu sira malária nian, hatudu hosi relatóriu ida hosi Organizasaun Mundial Saúde (OMS) kona-ba situasaun hosi paludizmu iha mundu, iha loron-kuarta ne'e.

Lahó Portugal iha dokumentu, Estadu membru ualu seluk hosi Komunidade hosi Nasaun sira Lian Portugeza (CPLP) nian - Angola, Brazil, Cabo Verde, Guiné-Bissau, Guiné Ekuatorial, Mosambike, São Tomé & Prínsipe ho Timor-Leste -, mosu iha relatóriu, ho arkipélagu kabu-verdianu destaka iha pozitivu.

Seidauk ho kontabilizasaun hosi informasaun sira relasionadu ho 2017, Cabo Verde mosi iha dokumentu hanesan nasaun luzófonu di'ak liu, ho média inferior ida ba ema na'in 10 mate iha tinan 2010, 2011 no 2014 ho 2016, laiha vítima iha tinan 2012, 2013 ho 2015.

Tuir OMS, Cabo Verde rejista nafatin kazu menus hosi 100 tinan-tinan (2010, 2013, 2014 ho 2016), kontabiliza mós média ki'ik ida ba na'in 10 iha tinan 2011, 2012 ho 2015.


São Tomé & Prínsipe mós kuaze iha senáriu hanesan ne'ebé, iha tinan tolu ikus ne'e (2014, 2015 ho 2016) laiha ema ida mate tanba paludizmu, rejsita menus na'in 10 iha tinan 2012 no menus hosi na'in 100 iha tinan 2010, 2011 ho 2013.

Maibé, la hanesan ho Cabo Verde, númeru hosi kazu sira médiu anual nian maka aas tebes, liuliu nia númeru aas maka hamutuk 12.500 resin ne'ebé rejista iha tinan 2012 - aumenta dezde tinan 2010 (2.700) no 2011 (8.000), tuun neineik ba 9.000 (iha 2013), 1.800 (2014) no 2.100 (2015), aumenta ba 2.200 iha tinan liubá.

Ho evolusaun pozitiva mós maka hetan hosi Timor-Leste ne'ebé, hafoin iha 2010 rejista ona vítima mortal na'in 220, tuun ba menus na'in 100 iha tinan rua tuirmai, ba menus na'in 10 iha tinan 2013 no lahó vítima ida dezde tinan 2014.

Estatístika sira hatudu mós diminuisaun maka'as iha númeru hosi kazu sira paludizmu nian iha Timor-Leste tanba iha tinan 2010 total maka 78.800, tuun neineik to'o tinan 2015 - 27.780 (2011), 7.000 (2012), 1.500 (2013), 400 (2014) no menus na'in 100 (2015), no rejista na'in 120 iha tinan 2016.

Dezde tinan 2010, tinan ne'ebé maka relatóriu hosi OMS uza hanesan komparasaun, Brazil, nasaun ne'ebé iha liu populasaun hosi komunidade luzófonu nian, mantén konstánsia ida iha númeru hosi vítima mortal, sempre ho menus na'in 100.

Persisténsia hosi númeru vítima mortal sira kontrasta ho diminuisaun maka'as hosi kazu, tanba dezde tinan 2010 maka tuun nafatin - 370.000 (2010), 295.000 (2011), 288.200 (2012), 196.700 (2013), 154.100 (2014), 153.000 (2015) ho 137.300 (2016).

Senáriu hanesan hosi persisténsia kuaze akontese iha Guiné-Bissau ne'ebé mantén mós média anual ida ho vítima mortal na'in 600 durante tinan hitu hosi referénsia ne'ebé total hosi kazu sira tuun entre tinan 2010 ho 2015 - 78.400, 72.400, 66.100 55.500, 52.200 ho 46.900 -, hodi aumenta fali oituan iha tinan 2016, ho 47.900.

Ho total hosi vítima mortal sira ki'ik liu hosi rihun resin iha tinan hitu ikus ne'e maka Guiné Ekuatorial, maski ho variasaun antagónika sira durante períudu ne'e: vítima na'in 500 ne'ebé rejista iha 2010, aumenta ba 700 iha 2011, ba 800 iha 2012 no ba 900 iha 2013, mantén média anual ida hosi 800 dezde tinan 2014.

Maibé, númeru médiu hosi kazu anual sira malária nian iha Estadu foun liu CPLP nian kuaze duplika ona entre tinan 2010 ho 2016 - 93.900 (2010), 151.700 (2011), 185.400 (2012), 206.500 (2013), 174.800 (2014), 173.700 (2015) ho 178.100 (2016).

Problema aumenta maka'as iha Angola ho Mosambike.

Iha Angola, média anual hosi vítima mortal sira dezde tinan 2010, entre aumentu no diminuisaun, varia entre pozitiva ho negativa, ho 11.980 ne'ebé rejista iha tinan hitu liubá, tuun ba 11.590 iha tinan 2011 no ba 11.480 iha tinan 2012, hafoin ne'e aumenta ba 11.720 iha tinan 2013 no 11.970 iha tinan 2014, depois tuun fali ba 11.900 iha tinan 2015 no aumenta iha tinan 2016 ba 11.950.

Maibé, variasaun sira ne'e la hanesan ho aumentu beibeik hosi kazu foun sira iha nasaun ne'ebé maka iha 2016 to'o millaun 1.903 - millaun 1,845 (iha 2010), millaun 1,894 (2011), millaun 1,881 (2012), millaun 1,904 (2013) no dala ida tan millaun 1,881 (2015).

Mosambike hanesan kazu ne'ebé todan liu tanba hafoin aumenta maka'as hosi vítima mortal hamutuk 17.050 ne'ebé rejista iha 2012 (na'in 16.670 iha tinan 2010 no 16.600 iha 2011), hahú tuun ba 16.380 (2013), 15.230 (2014) no 14.290 (2015), hafoin ne'e aumenta oituan iha tinan liubá ba 14.370.

Kona-ba númeru sira kazu nian, Mosambike iha média anual ida entre millaun ualu no millaun sira hosi infesaun foun sira - millaun 8,720 (2010), millaun 9,050 (2011), millaun 9,520 (2012), millaun 9,320 (2013), millaun 8,920 (2014), millaun 8,680 (2015) ho millaun 8,870 (2016).

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: