quinta-feira, 30 de novembro de 2017

Papa husu perdaun iha misa públika dahuluk iha Birmánia

Papa Francisco repete fali, iha loron-kuarta ne'e, ba povu Birmánia hodi rezisti ba tentasaun hodi halo vingansa tanba terus ne'ebé sira hetan, hato'o mensajen ida perdaun nian ba multidaun ne'ebé asisti ona nia misa públika dahuluk iha nasaun ne'ebé maioria hosi populasaun hanesan budista.

Autoridade lokal sira kalkula katak ema hamutuk rihun 150 resin maka halibur iha parke Kyaikkasan, iha Rangum, hodi asisti misa, maski adezaun ne'e hanesan boot liu. Ema katóliku sira tenki husu, liuhosi igreja lokal sira, hodi tama iha fatin ne'e, barak maka hatais ropa ka uza xapéu ho imajen papa Francisco nian.

Papa afirma ona katak objetivu hosi nia vizita ba Birmánia maka serve nia komunidade katólika, kalkula hamutuk rihun 660 resin, ka liu de'it hosi 1% hosi populasaun ne'ebé hamutuk millaun 52.

Maibé nia vizita ne'e ladún furak tanba operasaun militar sira ne'ebé halo hasoru minoria musulmanu rohingya iha estadu Rakhine, iha oeste nasaun nian. Represaun, ne'ebé tuir ONU hanesan "limpeza étniku", hamosu kondenasaun hosi komunidade internasional.


Iha nia deklarasaun públika sira, iha loron-tersa, papa Francisco hatete ona ba líder de faktu birmanés nian Aung San Suu Kyi no ba autoridade governamental sira seluk katak futuru hosi Birmánia nian liuhosi "respeitu ba grupu étniku tomak", iha referénsia ba minoria musulmanu rohingya, ne'ebé maka nia la temi diretamente hanesan tuir konsellu ne'ebé nia simu hodi evita eventual insidente diplomátiku no relijiozu.

Ema rohingya rihun 620 resin halai hosi violénsia iha Birmánia ba viziñu Bangladexe no sai hanesan krizi ema nian ne'ebé aat liu iha Ázia iha dékada barak nia laran.

Iha homília, ne'ebé halo iha loron-kuarta ne'e, papa Francisco refere ona ba terus ne'ebé maka grupu étniku ho relijiozu sira hasoru, iha referénsia ba konflitu ne'ebé dura ona dékada barak nia laran entre minoria étnika ho militar sira ne'ebé maka kontinua to'o ohin loron iha parte oioin Birmánia nian.

Foin lalais ne'e, Birmánia sai hosi ditadura militar ida hosi kuaze tinan 50 resin, maibé ema minoria sira, inklui ema kachin sira, sai nafatin hanesan objetivu hosi diskriminasaun no dalan sira seluk violénsia nian.

"Ha'u hatene katak ema barak iha Birmánia sei iha kanek sira violénsia nian, kanek sira ne'ebé bele haree no balun labele haree", nia hatete ho lian italianu ba ema sira ne'ebé asisti iha mensajen ida ne'ebé depois tradúz ba lian birmanés. Maski refere katak tentasaun maka hatán ho vingansa, nia insisti ba "perdaun ho kompaixaun".

"Dalan vingansa nian la'ós dalan Jesus nian", nia hatete, ko'alia hosi altar ida ne'ebé harii iha palku ida ho estilu tradisional budista nian.

Antes misa, papa Francisco la'o besik iha parke ho nia "papamóvel", hahú halo sinal ho liman ba ema barak ne'ebé aumenta bainhira selebrasaun hahú.

Autoridade lokal sira ho membru sira hosi Liga Nasional ba Demokrasia, partidu hosi Aung San Suu Kyi, marka prezensa, nune'e mós membru sira maioritáriu kristaun hosi minoria étnika kachin, ne'ebé sira barak halo viajen ida ho komboiu durante loron rua hodi haree Francisco, papa dahuluk ne'ebé maka vizita Birmánia.

Maski ho humanidade ne'ebé aas, ema barak tebes maka marka prezensa iha parke. "Ha'u labele hatete oinsá maka ha'u senti haksolok tebes", afirma hosi Henery Thaw Zin, ho tinan 57, hosi minoria étnika karen, mai hosi Hinthada, viajen durante oras haat ho karreta hosi Rangum, ne'ebé maka haktuir hosi ajénsia notísia norte-amerikanu Associated Press.

Kardeal dahuluk nasaun nian, Charles Bo, hatete ona ba papa Francisco katak nia vizita muda ba nafatin ema katóliku sira iha Birmánia.

"Milagre ida akontese ona ohin", Bo hatete, iha final misa nian, hodi hatutan: "Obrigadu, bibi-atan ki'ik ne'e reza ba ita-boot".

Ikusmai, papa Francisco sei hasoru malu ho líder budista sira no, hafoin ne'e, sei ko'alia ho bispu katóliku sira iha Birmánia.

Iha loron-kinta, sei halo misa ida ba joven sira no hafoin ne'e sei ba Bangladexe ba etapa daruak no ikus hosi nia viajen semana ida nia laran.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: