terça-feira, 12 de dezembro de 2017

“Tenke Salva-Guarda Unidade Nasional” - Fundasaun Mahein

Fundasaun Mahein (FM), 11 Dezembru 2017

Komunikadu Imprensa

Demisaun Governu no Disolusaun Parlamentu Nasional
“Tenke Salva-Guarda Unidade Nasional”

Rezultadu Eleisaun Parlamentar 2017 hatudu la iha partidu ida maka manan maioria absoluta hodi forma mesak governu. Nune’e rezultadu ida ne’e obriga tenke iha koligasaun ka aliansa ida iha Parlamentu Nasional hodi hetan maioria no bele garante estabilidade governativa. FRETILIN hanesan partidu mais-votadu ka hetan votu barak liu lidera negosiasaun ba formasaun governu. Negosiasaun lori to’o fulan rua resin desde Tribunal Rekursu fo sai ofisialmente rezultadu eleisaun nian. FRETILIN konsege asina koligasaun ho PD iha loron 13 Setembru 2017 no hatudu Sekretariu Jeral FRETILIN nian Dr. Mari Alkatiri nu’udar Primeiru-Ministru VII Governu Konstitusional. Ikus mai, Prezidente Repúblika nomeia Dr. Mari Alkatiri ba Primeiru-Ministru VII Governu Konstitusional nian iha loron 14 Setembru 2017 no simu pose iha loron 15 Setembru 2017.

Debate no polêmika hahu iha ne’e, liga ho Governu ne’ebé forma ho apoiu minoria ka ho deit kadeira tolu-nolu iha Parlamentu Nasional. Resposta ba situasaun Governu nian, partidu opozisaun sira CNRT, PLP no KHUNTO asina plataforma Aliansa Maioria Parlamentar(AMP) ida (kadeira tolu-nolu resin lima) antes Governu lori nia programa ba Parlamentu Nasional. Tuir partidu opozisaun sira katak AMP hanesan alternativa bainhira Governu monu. Partidu opozisaun sira hatudu ona sira nia pozisaun konkreta ba Governu koligasaun ho Mosaun Rejeisaun ba Programa VII Governu Konstitusional nian iha fulan Outobru 2017.

Husi situasaun sira ne’ebé deskreve iha leten ne’e, FM nia observasaun posibilidade partidu opozisaun sira sei hato’o tan mosaun rejeisaun daruak ba programa VII Governu Konstitusional nian. Normalmente tuir Timor-Leste nia Konstitusaun kona-bá governu nia demisaun bainhira governu nia programa hetan rejeisaun dalarua tui-tuir malu iha Parlamentu Nasional.

Nune’e FM nia análiza no kontribuisaun hodi solusiona problema polítika atual bainhira governu monu no akontese desolusaun ba Parlamentu Nasional maka hanesan tuir mai ne’e.

Primeiru, demisaun ba governu no negosiasaun foun hodi harii VIII Governu Konstitusional. Nune’e atu harii governu foun nia dalan maka Konstitusaun artigu 106 n.o 1,Primeiru-Ministru partidu ne’ebé hetan votu barak liu ka partidu sira iha aliansa ho maioria parlamentár maka hatudu. Signifika katak negosiasaun foun hodi harii VIII Governu Konstitusional nafatin lidera husi FRETILIN hanesan partidu mais-votadu ka hetan votu barak liu iha eleisaun.

Segundu, demisaun ba governu no komvida partidu segundu mais-votadu ka hetan votu barak liu daruak (Opozisaun-AMP) forma VIII Governu Konstitusional).Konstitusaun la temi kona-bá partidu segundu mais-votadu ka hetan votu barak liu segundu forma governu. Maibe temi deit partidu mais-votadu ka hetan votu barak liu ka partidu sira iha aliansa ho maioria parlamentar.Asuntu “partidu sira iha aliansa ho maioria parlamentar” lori diskusaun naruk desde tinan 2007 to’o agora.Nune’e mos esperiensia tinan 2007 nian potensia hanesan baze interpretasaun  kona-bá “partidu sira iha aliansa ho maioria parlamentar” iha kazu atual nian. Iha ne’ebé bainhira VII Governu Konstitusional monu, AMP bele sai hanesan alternativa hodi forma VIII Governu Konstitusional.

Terseiru,Eleisaun Antisipada,debate no argumentu oin-oin ne’ebé daudaun ne’e la’o namanas iha sosiedade nia leet argumenta katak fila-fali ba povu maka diside liu husi Eleisaun Antisipada hanesan solusaun ida ba problema atual. Normalmente Eleisaun Antisipada mosu bainhira iha kazu disolusaun ba Parlamentu Nasional.Iha argumentu no análiza oin-oin kona-bá risku sira bainhira Eleisaun Antisipada akontese. FM fiar katak ne’e nu’udar kontribuisaun ida ba Estadu hodi tetu maibe Eleisaun Antisipada hanesan solusaun ida mos ba problema polítika atual ne’ebé dada to’o ohin loron no fo impaktu maka’as ba servisu públiku ne’ebé lolos Estadu tenke fornese ba nia sidadaun sira. Eleisaun Antisipada mos hanesan prátika normal no konstitusional bainhira iha kazu sira disolusaun ba Parlamentu Nasional.

FM apresia tebes esforsu Prezidente Repúblika nian hodi rona entidade oin-oin no nia sidadaun sira nia opiniaun kona-bá situasaun atual hodi solusiona bainhira kazu ne’e fila-fali ba Prezidente Repúblika hodi halo desizaun tuir Prezidente Repúblika nia kompetensia konstitusional. Tamba Prezidente Repúblika maka simbolu ba unidade nasional no garante funsionamentu normal institusaun demokrátiku sira nian. Iha sorin seluk, situasaun polítika atual ne’ebé lori ona debate no argumentu pro-kontra durante formasaun governu to’o agora hanesan exersisiu diak ba vida demokrasia iha Timor-Leste. Normalmente governu ida bele monu no disolusaun ba Parlamentu Nasional tuir regra sira konstitusional nian maibe labele sai hanesan vingansa polítika, no tetu risku sira ne’ebé afeta ba povu no unidade nasional.

Rekomendasaun 
1. Prezidente Repúblika kontinua dialogu ho partidu polítiku sira iha asentu parlamentar liu-liu ho opozisaun sira.
2. Funsiona orgaun konsulta sira Prezidente Repúblika nian hanesan Konsellu Estadu antes halo desizaun.  
3. Rekomenda konsulta mos ho Konsellu Superior Defeza no Seguransa iha ambitu desizaun sira ne’ebé afeta ba seguransa nasional.

Sem comentários: