quarta-feira, 29 de agosto de 2018

PM timoroan defende orsamentu hodi rekupera fali normalidade politika no finanseira


Orsamentu ba tinan 2018, ne'ebé maka hahú debate iha loron-segunda ne'e iha parlamentu timoroan, hanesan pasu ida nebé nesesariu hodi rekupera fali normalidade politika no finanseira iha Timor-Leste, defende primeiru-ministru timoroan.

"Bem komum timoroan sira nian tenki tau as liu ita nian interese individual sira ka estratejia partidaria sira. Iha sentidu ida ne'e, OJE (Orsamentu Jeral estadu nian) ba tinan 2018 ne'ebé mak ohin ami aprezenta, hanesan oportunidade hodi ultrapasa ami nian diferensa hotu no serbisu hamutuk hodi fo vantajen ba ita nian povu no ba nasaun timoroan", hatete Taur Matan Ruak.

"Maski iha hanoin no ideolojia politika ne'ebé la hanesan, eziste konsensu ida ne'ebé tenki sai prioridade, liuliu: hodi kombate hamlaha, mizéria no nesesidade sira ba buat hotu, kondisaun moris ne'ebé di'ak, asesu di'ak ba serbisu publiku sira hanesan edukasaun, saude, infraestrutura bazika sira, hela fatin, seneamentu baziku, eletrisidade, asesibilidade no transporte", hatete.

Taur Matan Ruak koalia iha aranke ba debate OJE ne'ebé halao iha loron segunda-feira ne'e iha Parlamentu Nasional, dokumentu ne'ebé aprezenta ho urjénsia no nesesariu, hatete katak hodi "rekupera fali normalidade politika no finanseira".

Dokumentu ida ne'ebé hatudu ho "sensatez no kuidadu orsamental" meibe la prejudika "kompromisu hodi kontinua serbisu hodi asegura prosperidade no moris di'ak" populasaun timoroan sira.

Fulan rua hafoin tomada pose Governu nian, aprovasaun Orsamentu nian permite ultrpasa difikuldade sira ne'ebé nasaun ne'e sente dezde inisiu tinan ne'e, ho konta públika sira iha duodesimu no kofre sira Estadu nian mamuk iha fulan Jullu.

"Ami halo aprezentasaun ne'e iha sikunstánsia inédita no exesionail, liu hosi difikuldade politiku, hosi disolusaun Parlamentu no konvokasaun ba eleisaun antesipada ne'ebé mak obriga ami hodi submete proposta ba orsamentu ida, 'sai hosi tempu', ne'ebé mak ezekutadu ona fulan ualu resin tinan fiskal 2018 nian", hatete.

Xefe Governu ne'e hatete katak konta sira ne'e abranje faze tolu "situasaun ho komplexidade espesial" nasaun nian, periodu entre janeiru no juñu tinan 2018, bainhira Governu anterior ezekuta gastu sira hamutuk dolares millaun 402.

Hafoin ne'e tuir kedas periodu fulan Jullu no Agostu, ho kedas VIII Governu, ho "situasaun kritika iha tezouraria" ho de'it dolares millaun 20 iha kofre, tanba ne'e obriga hodi halo pedidu ba levantamentu estraordinariu ho montente dolares millaun 140 hodi Fundu Petroliferu, ne'ebé promulga hosi Prezidente iha fulan Agostu.

Faze ba datoluk ne'e engloba fulan hat ikus tinan ne'e nian, bainhira Governu prevé gastus total sira hamutuk dolares millaun 715, parte boot liu hodi selu divida sira no ho kumpri kompromisu tinan ikus nian.

Hatete katak, too ona tempu, hodi "hahú kapitulu foun ida, ne'ebé pozitivu, normal no seguransa ba ekonomia" ho orsamentu ne'ebé ajuda hodi "kria kondisaun politika no finanseira ba dezenvolvimentu nasaun nian, ho media sira ne'ebé mak promove kresimentu ekonomiku".

Orsamentu ne'e ho valor dolares amerikanu millaun hamutuk 1.279,6 no engloba reseita sira hotu no despeza sira Estadu nian no Seguransa Sosial Timor-Leste nian, durante periodu entre loron 01 Janeiru no 31 Dezembru 2018.

Valor ne'e soma hamutuk dolares millaun 181,7 referente ba kontributu ba parseiru dezenvolvimentu sira, ho OJE ne'ebé "kiik liu" hosi tinan 2017.

Ho orsamentu ne'e Governu ne'e hatete katak hakarak "ultrapasa difikuldade sira hosi situasaun negativa ne'e, ne'ebé maka obrika finansia despeza publika ho saldu restu ezekusaun orsamental ba tinan fiskal 2017".

Governu iha "kondisaun finanseira no orsamental sira ne'ebé presiza hodi realiza sira nian vizaun", aposta iha dezenvolvimentu infraestrutura, rekursu umanus no diversifikasaun ekonomia laos-petrolífera.

Primeiru-ministru hatete katak Orsamentu ne'e "kontinua aposta iha debate ba despeza sira nian", ho poupansa ida hamutuk dolares millaun 107 ba tinan 2017, ne'ebé buka "ekilibriu entre nesesidade hodi regula gastu sira Estadu nian ba situasaun ekonomika atual ne'ebé maka iha efeitu negativu iha nivel ba evolusaun orsamental".

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: