terça-feira, 21 de agosto de 2018

Prezidente timoroan hakarak Servisu Síviku Nasional no Konsellu Militar ba ex-kuadru sira


Prezidente timoroan defende iha loron-segunda ne'e, iha Dili, atu kria Servisu Síviku Nasional ida hodi "hanorin no haforsa joven sira" no Konsellu Estratéjiku Militar ba kuadru superior forsa defeza sira.

Francisco Guterres Lu-Olo koalia iha serimónia aniversáriu Falintil nian ba dala 43, brasu armadu Frente Revolusionaria Timor-Leste Independente (Fretilin) no, dezde 1987, brasu armadu rezisténsia timoroan ne'ebé mak iha loron 1 Fevereiru 2001 muda tiha ba atual forsa defeza (F-FDTL).

Iha diskursu ne'ebé mak fo omenajen ba espiritu Falintil nian, Lu-Olo defende katak presiza, liuhosi pensaun sira ka programa seluk ne'ebé eziste ona, atu valoriza ex-membru sira Falintil nian ne'ebé mak agora diriji F-FDTL no ne'ebé "atu husik moris militar ne'e iha tempu badak nian laran.

"Hare ba nia esperiénsia no nia matenek no nia idade ne'ebé avansada presiza halo reflesaun ho urjénsia konabá oinsá atu envolve sira iha konsolidasaun F-FDTL nian no konstrusaun Timor-Leste ho valores no prinsipiu sira luta nian, ne'ebé maka konsagra ona iha Konstituisaun Republika Demokratika Timor-Leste", Hatete Prezidente timoroan.

Iha medida seluk mak, Lu-Olo defende atu kria "programa reinsersaun sosial ba ex-membru sira Falintil no F-FDTL (desmobilizadu iha tinan 2011 no 2015) ne'ebé mak sei iha kapasidade hodi hadiak sira nian moris no sira nian familia".

Lu-Olo mós sujere atu kria unidade espesial ida iha hospital sira hotu iha munisipiu sira "ba veteranu sira no kombatente Libertasaun Nasional sira no sira nian familia".

Prezidente mós defende formasaun ba nivel munisipal ho ekipa responsavel ida hodi organiza komemorasaun sira aniversariu Falintil nian, halo levantamentu ba dadu sira hamutuk ho ex-kombatente sira no hatudu "forma oinsá maka Estadu bele apoia projetu sira ne'ebé bele hadia moris diak, ho baze ba inisiativa rasik hosi ex-kombatente sira".

Xefe Estadu mós konsidera katak presiza aselera "mapeamentu ba fatin interese istoriku sira iha teritoriu laran tomak", no habelar inisiativa ne'ebé maka halo ona iha Dili no bele "sai importante ba promosaun turismu istóriku".

Konabá Servisu Síviku Nasional, Lu-Ola apoia proposta ida ne'ebé mak anvansa hosi antesesor no atual primeiru-ministru, Taur Matan Rua, no konsidera importante "ba jerasaun sira joven ne'e bele iha nafatin espiritu Falintil nian". "Programa ne'e permite atu joven sira iha sentidu ierarkia, espiritu disiplina no dedikasaun, no hanorin sira atu hadomi no defende interese povu nian no Estadu nian", hatete

"Entidade relevante Estadu nian, ho apoiu Konsellu Estratéjiku Militar, tenki identifika nesesidade sira Forsas Armadas no halo asaun rekrutamentu ida ho tuir nesesidade sira ne'e", akresenta.

Ho prinsipal individualidade sira nasaun ne'e nian, Lu-Olo fó hanoin forsa istórika Falintil nian, ne'ebé ho naran kontinua halo parte F-FDTL hanesan "ponte entre pasadu gloriozu no loron ohin nian" no hanoin mós "espíritu" antigu guerilleiru timoroan sira.

Lu-Olo, ne'ebé mak hanesan xefe Estadu maka komandante supremu F-FDTL, ne'bé pertense ba Falintil, ne'ebé luta kontra okupasaun indonezia too nia fin, iha tinan 1999.

"Hanesan politiku no hanesan guerilleiru, ne'ebé asisti, rona, no sente halerik hosi ami nian povo sira iha foho, ho korajen no determinasaun, durante tinan 24", fó hanoin mós.

Lu-Olo sauda esforsu sira ne'ebé halo too iha ne'e hodi apoia veteranu sira no kombatente sira ba luta libertasaun ne'e, inklui mós aprovasaun foun ba dekretu ne'ebé kria Konsellu Kombatente sira Libertasaun Nasional.

Veteranu sira nasaun nian simu mós apoiu finanseiru Estadu nian, ho valor, iha tinan, dolares millaun 100 resin.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: