domingo, 21 de abril de 2019

Tinan 20: Destruisaun hosi estrutura lokal sira hanesan sala boot indonéziu nian


Ativista indonéziu Yenni Wahid konsidera ona, iha loron-segunda ne'e, katak destruisaun hosi estrutura lokal sira, hamutuk ho brutalidade sira, hanesan ona sala boot ida hosi jestaun Suharto nian iha Timor-Leste.

ha entrevista ne'ebé halo ba Lusa, eis-Prezidente Wahid nia oan-feto ne'ebé akompaña ona referendu tinan 1999 nu'udar jornalista, kritika ona modelu jestaun hosi rejimi Suharto nian iha Timor-Leste, hodi estraga modelu tradisional ne'ebé iha ona.

"Sala boot ida hosi Orde Baru iha Timor maka estraga estrutura sosial hosi povu timoroan. No transfere sistema ida ne'ebé uza iha Java no iha aldeia sira seluk iha Indonézia, hodi tau hamutuk ba sosiedade iha Timor-Leste", Yenni Wahid esplika.

"Komunidade timoroan sira uluk iha ona sira nia líder tradisional sira ho lokal sira, no Indonézia troka ona ho administrador sira hosi Java ne'ebé la entende lian, kultura", nia refere.

Nasaun hetan beibeik abuzu sira, ne'ebé sai hanesan "ahi boot ida ne'ebé hanesan baze ba buat hotu", maibé insatisfasaun hosi populasaun hanesan boot tebes, hanesan "kona-ba mudansa ida hosi estilu moris nian", nia afirma.

Eis-jornalista, ativista ho polítika, Yenny Wahid, ne'ebé sei halo tinan 45 iha fulan-Outubru, ohin loron hanesan lian ida hosi islaun indonéziu moderadu, lidera Wahid Institute, organizmu ho projetu sira iha área sira hanesan demokrasia, dame ho moris di'ak sosial nian.

Antes iha moris ida iha polítika - lidera ona komunikasaun hosi nia aman nia Governu no agora envolve iha kampaña ba releisaun hosi Joko Widodo ba Prezidénsia indonéziu -, Yenny Wahid koñese ona parte seluk, nu'udar jornalista iha grupu australianu Fairfax Media.

Iha tinan 1999 halo parte hosi ekipa ida ne'ebé manán ona prémiu ida ne'ebé koñesidu liu iha jornalizmu australianu, Walkleys, tanba nia kobertura iha Timor-Leste.

Observador sira hosi Indonézia hatete ona katak Yenny nia kobertura kona-ba situasaun iha Timor-Leste no, liu duké asuntu ne'e, koversa sira iha uma, muda ona hanoin hosi nia aman ne'ebé, hanesan maioria hosi ema indonéziu sira, la hatene detalle sira kona-ba akontesimentu iha teritóriu.

Impaktu hanesan boot tebes hodi Wahid - susesor Habibie nian nu'udar xefe Estadu - desidi hala'o ona vizita Estadu ida ba Díli, iha loron 29 Fevereiru 2000, ne'ebé nia tau ona koroa ida ai-funan nian iha Santa Cruz no hafoin ne'e, hamutuk ho Xanana Gusmão, iha Palásiu Governu nia oin, iha Díli, husu deskulpa ba ema timoroan sira.

"Ha'u husu deskulpa ba ema sira ne'ebé prezente ba buat hotu ne'ebé halo ona iha pasadu, ba vítima sira Santa Cruz nian no ba sira nia família. Sira sai ona hanesan vítima sira hosi saida maka akontese iha pasadu. Ha'u hein katak sei la akontese fali", nia hatete.

Yenny Wahid esplika katak liu duké kestaun Timor-Leste, asaun hosi Orde Baru Suharto nian - ne'ebé halo perseguisaun no ameasa ba família - aumenta ona komponente pesoal ida, hamosu vontade hodi fó koñese realidade ida ne'ebé maka barak la hatene iha Indonézia.

"Maioria hosi ema indonéziu sira la hatene tebes kona-ba saida maka akontese iha Timor-Leste, oinsá sira laiha ideia mínimu kona-ba saida maka akontese iha Aceh, iha Papua ka iha zona sira seluk iha Indonézia", nia refere.

Antes akontese reforma, nia hanoin hikas, "subar parte barak hosi asuntu sira ne'e. Media fó sai de'it saida maka hetan kastigu hosi Governu no to'o parlamentu ne'ebé hanesan de'it karimbu ida hosi Orde Baru, ideolojia hosi rejimi nian, no la'ós fatin ba lian hosi aspirasaun sira ema nian".

Nia subliña katak maski ema sira ne'ebé rona ona buat balun la entende loloos saida maka akontese hodi afirma katak hanesan de'it "grupu ki'ik ida hosi rebelde sira ne'ebé la hatene agradese katak simu ona ajuda hosi Governu no la rekoñese".

Bele vizita Timor-Leste nu'udar jornalista, ko'alia diretamente ho ema timoroan sira, permiti ona "iha hanoin foun ida, hatene di'ak liu kona-ba saida maka akontese", hatene katak iha buat barak iha asuntu.

"Bainhira investiga liu asuntu, ita hatene katak la'ós hanesan de'it brutalidade sira. Brutalidade sira la'ós halo de'it hosi militar indonéziu sira maibé halo mós hosi ema timoroan sira hasoru timoroan sira seluk", nia hatete.

Lusa | iha SAPO tl

Sem comentários: