sábado, 8 de agosto de 2020

ASEAN halo tinan ba dala-53

DILI, 08 agostu 2020 (TATOLI) -- Asosiasaun Nasaun sira iha Sudeste Aziátika (ASEAN, sigla inglés), ohin, selebra aniversáriu ba dala 53 (8/08/1967- 08/08/2020).

Organizasaun ne’ebé forma husi nasaun sira iha rejiaun Sudeste Aziátika ne’e kontinua iha maturidade no susesu iha organizasaun hodi fó benefísiu ba nasaun membru hamutuk 10.

ASEAN funda iha loron 8 fulan-agostu 1967 iha Bankók Tailándia ho ninia nasaun membru hamutuk sanulu kompostu husi Indonézia, Malázia, Filipina, Singapura, Tailándia, Brunei Darusalam, Vietname, Laós, Mianmar no Kambodia.

Tuir komunikadu imprensa maka TATOLI asesu hateten ASEAN kontinua ona ninia maturidade no introdúz ona realizasaun signifikativu ba benefisiu rejiaun nian.

2020, Nasaun Vietname maka sai Prezidensia ba ASEAN ho tema “Koesivu no Responsivu ASEAN”.

“Saida maka komesa hanesan grupu frouxu, ohin loron ASEAN sai tiha nu’udar assosiasaun kompleta ida ho kombinadu PIB pelumenus triliun $3 halo nia sai hanesan ekonómia datoluk boot liu iha Ázia no daneen iha mundu”, relata komunikadu imprensa.

Ho nune’e, tema ba tinan ida ne’e apropriadu ba kompromisu sira ASEAN nian hodi mantein unidade, solidariadade no sentralidade. Tempu hanesan aumenta mós kapasidade hodi haku’ak oportunidade sira no enfrenta efetivamente dezafiu sira ne’ebé mosu daudaun.

ASEAN to’o ohin loron kontinua estabelese pás, seguransa no estabilidade iha rejiaun nune’e mós promove hela dezenvolvementu ekonómiku no kontribui hela ba progresu sosiál ba ninia povu.

Nune’e, ASEAN halo ona avansu exelente ida iha integrasaun rejionál liuhusi adota ba vizaun Komunidade ASEAN iha 2025, organizasaun ne’e mós dezenvolve no alarga ona Tratadu ba Amizade no Kooperasaun Treaty of Amity and Co-operation (TAC), ne’ebé maka krusiál iha promosaun páz, amizade no kooperasaun entre relasaun entre Estadu.

“Kooperasaun ekonómiku maka fundametál ba ASEAN, iha ne’ebé Produtu Internu Brutu (PIB) husi totál rejionál ne’ebé iha sa’e dobru husi triliaun $1,6 iha 2008 ba iha triliaun $3,0 iha 2018”, tenik karta komunidade ne’e.

Tendensia semellante ida maka hanesan observa ona konaba PIB per kapita ASEAN nian, ne’ebé atinje saúde ona $4.601.3 iha 2018, kompara ho 2010 iha $3.299.3.

Iha seitór nian, ASEAN fiar katak esforsu no rekursu sira hotu husi kada sistema nasionál saúde tenke orientadu ba iha diresaun protesaun no hadi’a saúde ema nian iha ne’ebé despensa ba saúde sai hanesan proporsaun ida ba totál PIB ne’ebé sa’e entre 2005 no 2017.

“Devidu retrosesu sira ne’ebé mosu tanba pandemia COVID-19, ASEAN fortalese ona ninia resposta nasionál no koopersaun rejionál liuhusi implementa medida sira henesan tuirmai redúsaun ba bareira komérsiu no investimentu ho nune’e bele promove taxa komérsiu nian no halo amortesementu ba impaktu ekonómiku ba iha empreza”, dehan tan.

Mikro ki’ik no média sira empreza inisiante sira, artista kreativus no setór vulneravel sira iha rejiaun, Kombate dezigualdade bazei ba jéneru no proteje direitu labarik, aselera área saúde iha rejiaun, liuhusi hakotu forma hotu-hotu desnutrisaun nian, kria jestaun saúde ba iha dezastre, seguransa no mós auto-konfiansa iha vásina, moras la hadaet sira no prevensaun HIV/SIDA.

Entretantu, Timor-Leste halo hela preparasaun ba pilár importante haat hanesan Polítika, Seguransa, Ekonomia no sosiu kultural hodi adere mós ba organizasaun refere.

Jornalista: Hortencio Sanchez |  Editór: Agapito dos Santos

Sem comentários: