terça-feira, 1 de setembro de 2020

Prezidente Repúblika la valida lei protesaun sivil maibé la divulga desizaun


Prezidente Repúblika la valida politikamente lei foun hosi Protesaun Sivil nasaun nian, ne'ebé aprovadu iha fulan-Jullu hosi Parlamentu Nasional, nia gabinete la anunsia desizaun ka nia justifikasaun ba públiku.

Impedimentu polítiku konfirma ona ba Lusa liuhosi fonte Parlamentu Nasional nian, ne'ebé simu testu hosi Prezidente Repúblika iha semana liubá, ho asuntu seidauk trata hosi gabinete Prezidente nian hosi órgaun lejislativu.

Kontakta hosi Lusa, Prezidénsia Repúblika la disponibiliza testu hosi Francisco Guterres Lu-Olo nian.

Maski desizaun ne'e asina iha loron-kinta ho haruka iha loron hanesan ba Parlamentu Nasional, Prezidénsia Repúblika la fó sai informasaun ruma kona-ba desizaun.

Iha okaziaun oioin iha pasadu, no lahó esplikasaun ofisial, Prezidénsia Repúblika hili pozisaun hodi la publisita desizaun polítiku sira hosi xefe Estadu ba diploma sira, hodi konsidera katak prosesu "la konkluidu".

Lei foun hosi protesaun sivil, aprova iha loron 21 Jullu, tuir loos serve hanesan enkuadramentu atu Governu hein atu sai hanesan investimentu "maka'as ida" iha kapasitasaun hosi Autoridade Protesaun Sivil nian.


Testu, aprova ho votu konkorda 57 no abstensaun haat no tuir loloos iha diploma oioin regulamentasaun nian, defini "nível polítika hosi definisaun ho orientasaun hosi polítika sira protesaun sivil nain", defini Konsellu Nasional, Rejional ho Munisipal foun sira hosi Protesaun Sivil, ho nível ezekusaun nian hosi polítika hanesan".

Diploma estabelese Autoridade Protesaun Sivil, "entidade ne'ebé iha nível operasional sei hala'o misaun tomak ne'ebé defini ho planeadu hosi protesaun sivil", iha nível nasional, rejional ho munisipal.

Joaquim Martins, sekretáriu Estadu ba Protesaun Sivil, konsidera ona katak lei "iha objetivu prinsipal maka protesaun hosi moris sira ho salvaguarda sasán sira" hosi populasaun timoroan nian.

"Lei protesaun sivil nian (…), hamutuk ho lei defeza nasional ho lei hosi seguransa interna nian, agora sai hanesan trindade ne'ebé sustenta Seguransa Nasional Estadu tomak", nia destaka.

"Hanesan baze ida hosi baze fundamental tolu hosi Seguransa Nasional, iha tempu hanesan sai baze fundamental ba Protesaun Sivil tomak no sei hanesan baze hosi Sistema Nasional tomak Protesaun Sivil nian", nia subliña.

Sapo TL | Lusa

Sem comentários: