sexta-feira, 19 de fevereiro de 2016

Hein katak Timor-Leste bele ratifika iha 2017 konvensaun kontra servisu infantíl


Hein katak Timor-Leste bele ratifika iha tinan 2017 konvnsaun hosi Organização Internacional do Trabalho (OIT) relativu ho idade mínima atu servisu, kompromisu ne’ebé halo hosi Komunidade Nasaun Lia-portugés (CPLP) iha luta kontra servisu infantíl.

Hosi nasaun sia ne’ebé forma bloku luzófonu, Timor-Leste de’it mak la ratifika konvensaun 138.º, ne’ebé estabelese kona-ba idade mínima atu halo ser visu. Iha parte seluk, Estadu hotu ratifika ona konvensaun hosi OIT kona-ba forma servisu ne’ebé piór (182.º).

Konvensaun internasionál kona-ba servisu infantíl ne’e fleksivel no, kona-ba ne’e, Angola, Giné-Bisau, Giné Ekuatoriál no Saun Tomé no Prínsipe determina sira tinan 14 hanesan idade mínima, Kabuverde no Mosambike kombina tinan 15 no Brazil ho Portugál define tinan 16. Menus hosi ida hirak ne’e, supoin katak labarik sira bá eskola.

Ministra Solidariedade Sosiál Timor-Leste nian, Isabel Amaral Guterres, hatete horisehik katak Governu timoroan "halo hela servisu" iha prosesu ne’e no hein katak bele ratifika konvensaun ne’e iha tinan oin.

Governante timoroan sira ko’alia ba jornalista sira iha rohan hosi serimónia abertura Tinan CPLP nian kontra Servisu Infantíl, ne’ebé hala’o horisehik iha parlamentu portugés, iha ne’ebé nia partisipa hanesan reprezentante ezekutivu Timor-Leste nian, ne’ebé atualmente ezerse prezidénsia CPLP nian.

Ministra justifika demora ho kuantidade projetu lei ne’ebé iha parlamentu no hein hela diskusaun, inkluzivamente lei Seguransa Sosiál nian, no lembra katak Timor-Leste nasaun ne’ebé "hahú buat hotu hosi baze".

"Timor-Leste nasaun ne’ebé foin independente, ami independente iha tinan13 liubá. Nasaun ne’e sofre tebes iha 1999. Ami komesa buat hotu hosi baze, ami foin konstroi buat hotu", tenik Isabel Amaral Guterres.

Ministra ne’e hatutan katak servisu infantíl relasiona ho kiak, ho ne’e, Governu timoroan buka ajuda ba família sira, liu-liu sira ne’ebé vulnerável liu, hanesan sira monoparentál.

Nia hatutan katak governu timoroan "empeñadu hodi kombate kiak, dezempregu joven no servisu infantíl", hanesan defende direitu labarik nian, ne’ebé konsagra iha Konstituisaun.

Hodi kombate servisu infantíl, iha tinan 2014 Timor-Leste kria komisaun nasionál ida no pretende realiza "iha tempu badak estudu kona-ba situasaun reál servisu infantíl", medida esensiál atu nasaun bele dezenvolve planu nasionál asaun kontra realidade ne’e.

Iha ámbitu kombate servisu infantíl hamutuk ho OIT, Estadu sira CPLP nian kompromete atu dezenvolve planu asaun, mak sei kordena hosi komisaun nasionál, no identifika lista servisu sira mak konsidera perigozu.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: