segunda-feira, 6 de fevereiro de 2017

Parlamentu aprova rejime titularidade ba “beins imóvéis”, Governu fó parabéns

Parlamentu Nasionál timor-oan aprova ona iha ohin ho unanimidade, iha espesialidade no iha votasaun globál finál, ba proposta lei hosi "rejime espesiál kona-ba titularidade beins imóvéis", diploma ida ne’ebé konsidera esensiál ba dezenvolvimentu ekonómiku nasaun nian.

"Importante tebes atu lejislasaun ne’e aprova ona", hatete ba Lusa, hafoin votasaun, ministru Justisa, Ivo Valente, ne’ebé marka prezensa ba debate finál iha plenáriu.

"Fundamentál ba futuru nasaun no ita nia sidadaun. Sinál ida katak ita halo hela avansu iha  termu dezenvolvimentu nasaun nian, tanba hanesan ne’e iha norma ida katak ita sei hatudu hodi hetan solusaun ruma ba disputa balun ne’ebé eziste iha terrenu", nia hatete.

Testu ohin aprova ho  ninia versaun finál kuaze proposta alterasaun iha sede komisaun espesialidade 30, iha debate intensu entre reprezentante bankada parlamentar sira.

Elementu proposta lei balun hamosu  polémika entre forsa ho reprezentasaun parlamentar, liliu kona-ba aspetu sira hanesan titularidade direitu sekundáriu rai nian no na’in ba rai.

Aprovasaun lei, ne’ebé agora atu haruka ba Prezidente Repúblika hodi promulga, ne’e maka pasu finál hafoin tentativu oioin aprova lei ida ba rai no na’in ba rai.

Prosesu komplikadu hosi natureza komplexa impaktu hosi Sistema oioin iha nasaun: direitu kostumeiru no tradisionál, administrasaun koloniál portugeza, okupasaun indonézia, administrasaun tranzitóriu ONU nian no períodu pós-independénsia.


Diploma dahuluk veta ona iha marsu 2012 hosi Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, ne’ebé alega falta konsensu sosiedade sivíl relasiona  ba solusau balun ne’ebé prevé.

Iha meadu 2016 atuál diploma aprova ona iha plenáriu ho jeneralidade hafoin debate iha espesialidade aselera iha semana ikus ba poder aprova diploma molok finál lejislatura – prevé ona eleisaun lejislativu iha fulan-jullu.

Testu konsidera katak "regularizasaun titularidade bein imóvél" no "fundamentál hodi asegura pás no dezenvolvimentu sosiál no ekonómiku nasaun nian", ho solusaun.

Entre solusaun sira maka rekoñesimentu direitu anterior ne’ebé hetan validade "durante prezedente administrasaun", kria figura "direitu informál propriedade nian, hodi koriji injustisa ne’ebé prátika molok independénsia Timor-Leste, tanba falta formalizasaun ba direitu".

"Direitu informál propriedade ne’e maka koresponde ba direitu tradisionál ida no individuál ba rai, permiti sira ne’ebé molok seidauk simu dokumentu relasiona ba sira nia direitu propriedade ne’ebé agora invoka, iha termu hanesan, ne’ebé anteriormente iha sira nia direitu formalizadu. Iha ámbitu  ne’e, inplementasaun lei ba formalizasaun direitu liu-hosi nia rejistu", haktuir nia.

Asesu ba rai garantia ho forma rua: "iha sorin ida, liuhosi kriasaun Kadastru Nasionál Propriedade nian, permite mosu merkadu beins imóvéis ida ne’ebé seguru no transparente; iha sorin seluk, hosi klarifikasaun beins pertensente ba domíniu Estadu".

Ida ne’e moos fó kritériu ba rezolusaun disputa no prinsípiu kompensasaun bainhira mosu"duplisidade direitu".

Lei ne’e moos sei rekoñese propriedade komunitária no kria figura zona protesaun komunitária, aspetu ne’ebé atu aprofunda iha lejislasaun tuir-mai.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: