sexta-feira, 19 de maio de 2017

Ohin, Prezidente Taur Lansa Nia Livru

DILI, (TATOLI)—Atuál Prezidente Repúblika, Taur Matan Ruak lansa nia livru ho títulu: “Taur Matan Ruak: Ser livre é ser capaz de dizer não” ohin, kinta (18/5) iha Arkivu Múzeu Reziténsia Timor-Leste (AMRT), Dili.

Xefe Estadu, Taur Matan Ruak iha lansamentu ne’e informa katak livru ne’e fofoun nu’udar relatóriu enkontru ne’ebé halo durante luta maibé ikus mai deside halo ba livru nune’e bele públika.

Relatóriu husi debate ne’ebé “inkrivel” maibé sempre ho respeitu no sivismu iha 1994 to’o 1996. “Atu enkoraja joven sira hodi persebe realmente katak ser livre é ser capaz de dizer não (sai livre ne’e, di’ak liu hateten lae),” nia afirma.

Só ba sira ne’ebé  mak iha klamar no iha konviksaun rasik. “Modu seluk, sosiedade la evolui maibé estagnada, paradu,” nia hatutan.

Eis-gerilleiru ne’e tenik tan katak iha linguajen vulgar povu babain hateten ser livre é ser capaz de dizer não, ne’e hodi julga katak la iha ema ida bele no obriga atu konkorda ho saida mak nia hakarak mezmu hatene katak iha seguru no serteza ida, bainhira vontade hatene reziste katak ne’e falsa.

“Diriji ha’u-nia intensaun nesesária ba esperimentasaun to’o konfirma katak ne’e realmente loos duni no hetan bosok. Tenta esprimenta ha’u-nia liberdade liuhusi ezersísiu dúvida ida no tau iha prova ho pensamentu umanu hotu hodi sai atualizada liu ba objetivu posível, como tal sei inkomoda ha’u-nia teimozia,” nia esplika.

Livru ne’e hafoin lansamentu, prezidente Taur entrega nu’udar onra espesiál ida Major kapitaun F-FDTL ida ho kódigu “Bersama” tanba bainhira reziténsia nu’udar forsa ida ne’ebé ho de’it segunda klase Indonézia nian, laduun hatene hakerek nein lee maibé ikus mai bainhira aprende portugés nia ema ne’ebé hetan valór di’ak.

“Úniku nia ho Somotxo de’it mak bele lee ha’u-nia eskrita. Nia halo sakrifísiu boot ida,” nia konklui.

Nune’e mós, lansamentu hotu entrega mós ba eis-prezidente Ramos Horta nomós ba AMRT inklui membru governu balun.

Tuir mai, eis-brigadeiru jenerál ne’e halo mós asinatura autória ba interesadu sira ne’ebé hola nia obra eskrita ne’e no tuir observasaun Ajénsia Tatoli katak ema barak, lokál nomós estranjeiru sira entuziasmu tebes hodi hola livru ne’e hafoin lansamentu. Livru ne’e imprime hosi Timor Editora.

Jornalista: Rafy Belo | Editora: Rita Almeida

Foto: Relatóriu ne’ebé sai livru. Foto Tatoli: Egas Cristovão

1 comentário:

DIREITU ADMINISTRATIVU KONSTITUSIONAL TIMOR-LESTE disse...

Onra bot ba skrita no sasin nebe haklean iha dokumentos (livro) ho nia titulo nbe kroat no provoka ema barak atu lee no sai aten brani atu hakilar makas dehan LAE ba buat nebe la justo no lae ba obrigasaun hakarak nebe mai husi ema ida ka rua nia hakarak. ida nee sai mitivasaun ba TIMOR oan hotu-hotu atu kuda iha ida-idak nia konsencia nudar TIMOR oan, hodi hamrik metin iha nia ain rasik, labele hamrik iha ema seluk nia ain. ikus liu parabens e bom suksesu.