sexta-feira, 19 de maio de 2017

Taur Matan Ruak sei eleitu líder ba partidu foun oras balun hafoin hakotu mandatu

Prezidente timoroan, Taur Matan Ruak, sei eleitu líder iha loron-sábadu, oras balun hafoin hakotu nia mandatu, nu'udar prezidente hosi Partidu Libertasaun Popular (PLP), ne'ebé sei kandidata ba eleisaun parlamentar sira iha loron 22 Jullu.

"Sei eleitu iha loron-sábadu dadeer. Ha'u laiha dúvida ida", hatete ba Lusa hosi Adérito Soares, intelektual timoroan no fundador ida hosi PLP ne'ebé aprezenta aan nu'udar alternativu ida ba partidu istóriku sira no konsolidadu sira, Fretilin ho CNRT.

Kongresu PLP nian hahú iha loron-kinta ne'e iha Díli, laiha publisidade ba parte exterior partidu nian, ho delegadu na'in 1.363 no "fundador rihun 35", hanesan hatete hosi Abel da Silva, hosi komisaun organizador enkontru nian, ba Lusa.

Taur Matan Ruak sai hanesan ema ne'ebé auzente klaru no prezensa markante liu, iha tempu hanesan, - pelumenus iha kamizola sira no iha diskursu sira hosi kongresista sira - iha loron dahuluk hosi Kongresu partidu nian ne'ebé hatete katak apoia iha "prinsípiu ida hosi justisa sosial nian".

Iha kuaze diskursu tomak refere ba Taur Matan Ruak, ho militante balun garanti katak, hahú loron-sábadu, xefe Estadu no eis-guerilleiru sei komanda partidu, ne'ebé moris ho tema "Hisik Kosar Ba Moris Diak".

"Viva" ba veteranu sira, ba PLP no ba Taur Matan Ruak bele rona beibeik durante loron tomak.

Liuliu iha momentu ne'ebé maka eis-guerilleiru ida, L4, bolu veteranu sira hosi PLP, mane sira ne'ebé luta ona hasoru okupasaun indonéziu no ne'ebé serve ona, iha ai-laran, ho Taur Matan Ruak - komandante ikus Falintil nian, frente armada hosi rezisténsia nian.

Enkontru, ne'ebé halo iha salaun ida festa nian iha Díli, hahú lahó prezensa hosi parte barak imprensa nian hetan informasaun, lahó prezensa hosi dirijente sira hosi partidu sira seluk ka hosi korpu diplomátiku nian.

Taur Matan Ruak konfirma ona iha fulan-Novembru 2015, fulan ida antes rejistu ofisial hosi PLP iha Tribunal Rekursu, katak sei la kandidatu ba prezidénsia, husik nakloke aposta iha kandidatura ba ezekutivu.

Dúvida sai hanesan lia-loos bainhira, durante hahú ona kampaña ba prezidensial sira, Taur Matan Ruak aproveita pergunta ida hosi observadora eleitoral ida hosi Uniaun Europeia kona-ba oinsá nia futuru hodi konfirma katak ema tomak iha Timor-Leste diskuti tiha ona.

"Prezidente iha planu ida ba futuru: ha'u nia partidu maka PLP. Bainhira ha'u manán ha'u sei sai nu'udar xefe Governu nian. Ha'u sei labele husik kombate ho CNRT ka Fretilin", Taur Matan Ruak hatete, iha enkontru iha Baucau, bainhira hatán ba pergunta hosi observadora, lituana Ruta Avulyte Jelage.

PLP moris maski lahó koñesimentu kona-ba nia polítika sira no iha fatin seluk karik halibur veteranu balun luta nian no mós grupu intelektual timoroan sira ne'ebé iha tinan entre 30 no 45, forma barak liu iha estranjeiru.

Entre ema sira ne'ebé marka prezensa iha sala kongresu iha, hanesan ezemplu, Hugo Fernandes, akadémiku no membru ida hosi Konsellu Imprensa no Fidelis Magalhães, eis-xefe Uma Sivil Taur Matan Ruak nian, aleinde elementu sira hosi ekipa média hosi xefe Estadu ne'e nian.

"Hanesan kombinasaun di'ak ida entre veteranu sira no intelektual sira. Programa partidu nian, estratéjika eleitoral hanesan serbisu konjuntu ida hosi ema tomak, ne'ebé ema hotu kolabora", nia hatutan.

Agora daudaun, no entre aspetu lojístiku sira seluk, delegadu sira hili meza Kongresu nian. Maski antes fó sai rezultadu sira votasaun nian, hatene ona katak meza kongresu nian sei lidera hosi Saka'Onar (Deométrio Amaral Carvalho) - nia naran okupa fatin dahuluk hosi lista tolu ne'ebé maka aprezenta, no manán dahuluk ho votu 698.

Adérito Soares, ne'ebé hakotu ohin - ho eleisaun hosi mesa Kongresu nian - nia kargu nu'udar prezidente interinu partidu nian, explika ona ba Lusa katak PLP iha orsamentu ida liu dolar rihun 30, hetan hosi doasaun hosi "intelektual" balun no hosi "privadu" sira.

"Ami senti otimizmu katak ami sei sai hanesan poder forte ida iha senáriu polítiku Timor nian. Tenki konta ho ami. Bainhira votu hahú iha semana ida oinmai, ami sei konsege iha mínimu fatin 15", nia hatete.

Hetan fatin 15 iha parlamentu hosi fatin 65 implika konsege, besik, votu rihun 126.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: