terça-feira, 8 de agosto de 2017

Kampaña eleitorál no juventude nia papél atu defende interese povu nian

Celestino Gusmão* | Díli | opiniaun

Staff La’o Hamutuk ba asuntu ekonomia, Governasaun, direitus umanus no demokrasia

Kampaña polítika mak forma ida husi komunikasaun polítika ida-ne’ebé hala’o husi kandidatu ida ho nia ekipa ka partidu polítika sira durante tempu determinadu, ho objetivu atu hetan apoiu polítiku (votu) husi sidadaun sira. Liu husi kampaña, votante sira bele deside partidu ne’ebé mak merese hetan sira-nia votu. Kampaña polítiku parte importante husi edukasaun popular, tanba bele hamosu diálogu entre kandidatu ka partidu no povu kona-ba asuntu fundamentál sira ne’ebé liga ho dalan ba transformasaun sosiál. Kampaña eleitorál ne'ebé di’ak tenke hato’o informasaun klaru no loloos kona-ba pozisaun ba asuntu xave sira ba povu no tenke inklui diálogu ho povu.

Uza sasukat ida-ne’e, relatóriu observasaun oin-oin fó sai katak eleisaun parlamentár tinan ida-ne’e, di’ak liu kompara ho eleisaun prezidensial no eleisaun sira antes ne’e. Partidu Polítiku sira realiza diálogu barak ho povu iha fatin oin-oin inklui halo talk show no debate iha televizaun sira. Diálogu mosu bainhira iha konversa entre parte rua: lider Partidu Polítiku sira ne’ebé ko’alia sira nia programa no votante ka sidadaun sira ne’ebé husu pergunta kona-ba asuntu ne’ebé sira seidauk komprende ka partidu seidauk kobre. Durante talk show no debate entre partidu polítiku sira, Partidu sira hatán pergunta esensiál sira ne’ebé moderadór husu, nune’e partisipante, haree na’in no rona na’in sira bele komprende.  

Kompara ho eleisaun parliamentáriu, eleisaun prezidensiál tinan ida-ne’e, tempu la sufisiente atu kandidatu sira ko’alia kle’an liu sira-nia vizaun, misaun no programa polítika ba apoiante no votante sira. Husi tempu uitoan ne’ebé iha, polítiku sira mós la uza másimu nudár oportunidade ba edukasaun atu lori kompriensaun ba povu. Infelizmente dala barak kandidatu sira hatún malu de’it hodi kompara sé mak halo di’ak no sé mak la halo di’ak ba rai ida ne’e. Maske jerálmente nune’e, buat pozitivu ida mak kuaze kandidatu hotu husi eleisaun prezidensiál partisipa iha talk show no debate sira.

Ko’alia saida de’it durante periodu kampaña husi kandidatu no polítiku sira, nudár forma husi liberdade espresaun ni’an. Lei la sensura (bandu) kandidatu sira atu ko’alia saida de’it, maibé kampaña ne'ebé di’ak loloos tenke foka ba programa polítika saida mak kada kandidatu no partidu polítiku sira iha atu bele ajuda koñesimentu votante sira nian ba buat importante husi eleisaun no sira nia moris.

Buat ida ne'ebé presiza tau matan mós iha tempu kampaña mak aproveitamentu partisipante sira nian. Maske partidu sira halo ona esforsu hodi lori votante sira ba komprende asuntu importante sira, maibé esforsu ida-ne’e seidauk hetan aproveita másimu husi joven no estudante sira. Joven no estudante uitoan de’it mak partisipa iha diálogu no debate sira ne’ebé temi iha leten. Joven barak liu partisipa iha kampaña eleitorál nakloke sira maibé barak liu husi sira mak bá hatudu lian boot motor no karreta nian, bá hatudu sira-nia espresaun liu husi lori bandeira no símbolu partidu sira nian iha públiku duke bá rona ho atensaun programa polítika ne’ebé partidu polítiku sira ko’alia.

Sidadaun sira barak mak labele partisipa iha partidu oin-oin nia kampaña tanba sei eziste toman ka bolu malu “ai-kakeu”. Liafuan ida-ne’e refere ba ema sira ne’ebé disponivel ba partisipa iha eventu kampaña partidu seluk nian, la’ós ida-ne’ebé antes nia hola parte ba. Ideálmente, povu bele hetan espasu atu rona, konfirma no hato’o sira hanoin ba partidu polítiku ne'ebé de’it kona-ba buat ne’ebé sira hanoin di’ak ba sira-nia futuru.

Timor-Leste adopta demokrasia reprezentativu, sistema governasaun ida-ne’ebé fó kbiit ba povu atu hili reprezentante sira ne’ebé serbisu governasaun nian. Sistema governasaun ida-ne’e fó podér boot ba ukun-na’in sira hodi planeia no deside nasaun nia vida. Sira bele deside, promove ka la promove partisipasaun másimu povu nian iha prosesu dezenvolvimentu, tanba ne’e povu labele husik de’it lider sira deside buat hotu konforme sira nia hakarak. Sidadaun hotu tenke eduka an, eduka malu no akompaña nafatin reprezentante sira iha prosesu foti desizaun.  Polítiku sira mós iha devér atu maximiza partisipasaun sidadaun sira nian iha prosesu foti desizaun, liu husi mekanizmu ne'ebé transparente no edukativu.  

Dala barak iha Timor-Leste, lider sira mak sai fali sentru ba desizaun no realiza valór, prinsípiu no programa polítika sira. Tuir loloos realizasaun ne’e tenke bazeia ba desizaun koletivu no orienta husi statuta no manuál partidu polítika ida-idak nian.

Povu tomak inklui juventude sira, hotu-hotu tenke hamriik no foti pozisaun hodi asegura katak ukun-na’in sira reprezenta duni direitu no interese povu nian, la’ós defende sira-nia interese de’it.

Seidauk tarde atu hadi’ak no hasa’e kualidade demokrasia Partisipativa iha Timor-Leste, hodi evita elite sira de’it mak deside povu nia moris. Tenke hadi’ak sistema fornesimentu informasaun ba públiku, tanba too agora maioria informasaun ne’ebé disponivel la sufisiente, husi informasaun sira ne’ebé disponivel iha de’it ho lian Ingles no Portugés, no seidauk iha mekanizmu adekuadu atu ajuda públiku komprende informasaun sira ne'ebé iha.

Hakat hotu ne’ebé ita-nia ukun-na’in sira halo tenke bazeia ba koñesimentu no realidade ita-nia povu nian, nune’e bele asegura katak la esklui povu nia partisipasaun, direitus no interese. Partidu polítiku sira mós presiza realiza regulármente formasaun polítika iha partidu laran ba militante sira, iha nivel nasionál no area rural sira hodi sidadaun sira bele hetan informasaun adekuadu kona-ba partidu nia baze polítika ba libertasaun loloos povu nian.

Juventude no estudante sira mak reprezenta orgullu no futuru nasaun nian. Joven sira mós iha kbiit atu deside nasaun nia futuru, liu husi partisipasaun ativu iha lala’ok estadu nian hodi asegura katak estadu nia prezensa nudár solusaun ba povu hotu nia problema.

Viva juventude!

A Luta Kontinua!   

Sem comentários: