sábado, 2 de setembro de 2017

WWF: Deskobre kuaze espésie foun hamutuk 400 iha Amazónia iha tinan rua nia laran

Sientista sira deskobre ona espésie foun hamutuk 381 hosi ai-horis sira no animal sira, inklui lekirauk, golfiñu, anfíbiu sira no réptil sira, iha rejiaun amazóniku iha tinan rua, informa ona iha loron-kuarta ne'e hosi Fundu Mundial ba Natureza (WWF). 

Espésie foun ida rejistadu ona iha tinan rua dala ida entre Janeiru 2014 no Dezembru 2015, maioria iha área sira konservasaun nian ka zona sira ne'ebé besik.

Tuir relatóriu hosi organizasaun ekolojista, deskobre ona iha ai-laran amazóniku ai-horis hamutuk 216, ikan 93, anfíbiu 32, réptil 19, mamíferu 20 - mamíferu rua hanesan fósil - no manu ida.

Entre sira ne'ebé maka bolu atensaun maka lekirauk ida, ho ikus naruk mean, hetan iha noroeste estadu Mato Grosso, espésie foun ida ikan golfiñu mota nian, ne'ebé karik hahú mosu iha tinan millaun 2,8 liubá no manu ida ho kanta ne'ebé espesial tebes.


Tuir investigador sira, espésie haat rejista ona iha Rezerva Nasional Kobre no sira nia Asosiadu (Renca), ne'ebé iha loron hirak ne'e, sai hanesan objetu ba debate maka'as ida tanba dekretu polémika ida hosi Governu brazileiru ne'ebé loke área liu 47.000 kilómetru kuadradu - área boot ida liu Dinamarka - ba esplorasaun mineira privadu ida.

Área ne'e harii iha 1984, situa entre estadu Amapá no estadu Pára, fronteira ho Suriname no Guiana Franseza.

Hodi hatán ba krítika sira ne'e, Ezekutivu desidi muda dekretu, maibé justisa federal brazileiru determina ona nia suspensaun, hanesan mós ba "asaun administrativu ruma" ne'ebé hakarak halakon Renca, desizaun ida ne'ebé Brazília sei hakarak halo apelu kontra.

Ne'e hanesan edisaun datoluk ba relatóriu, fó sai hosi WWF hamutuk ho Institutu Mamirauá, elabora hosi sientista sanulu resin ne'ebé estuda espésie sira iha rai laran no hasoru ho deskoberta foun sira ho baze hosi informasaun sira ne'ebé iha ona.

Entre tinan 2010 no 2013 deskobre ona espésie foun hamutuk 602 no entre 1999 no 2009 númeru aumenta to'o 1.200.

Dokumentu destaka ona katak, maski iha esforsu sira iha tinan ikus ne'e, "maibé iha mamuk ida kona-ba koñesimentu kona-ba diversidade loloos Amazónia nian", tanba extensaun hosi teritóriu ka tanba "auzénsia hosi rekursu hodi halo investigasaun sira".

WWF hatete fali kona-ba importánsia hodi "aumenta atensaun" ba rejiaun ne'ebé "terus ona tanba impaktu desflorestasaun nian, tanba atividade agropekuáriu no tanba obra boot sira infraestrutura nian, hanesan konstrusaun hidroelétriku no estrada sira".


SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: