quinta-feira, 5 de outubro de 2017

Timor-Leste ho Austrália tenta hakotu akordu kona-ba fronteira tasi nian

Timor-Leste sei konklui iha fulan ne'e negosiasaun sira ho Austrália kona-ba fronteira sira tasi nian iha zona ida iha Tasi Timor ne'ebé maka sai hanesan konflitu iha dékada barak nia laran no ne'ebé nia rekursu sira sei defini futuru hosi ema timoroan sira nian iha prazu médiu.

Entre loron 09 no 13 Outubru, delegasaun sira hosi nasaun rua sei hasoru malu iha Haia (Holanda), ho protesaun hosi komisaun konsiliasaun ida hosi ONU, kriadu ho baze iha Lei Tasi nian, no ne'ebé aleinde defini fronteira tasi permanente sei hametin kondisaun sira dezenvolvimentu nian hosi posu importante Greater Sunrise.

Momentu istóriku ida ne'ebé akontese liutiha kuaze tinan 28 hafoin ida seluk, iha Dezembru 1989, sai hanesan símbolu hosi rekoñesimentu australianu nian hosi okupasaun indonéziu: iha tempu ne'ebá ministru Negósiu Estranjeiru hosi Austrália no Indonézia nian, Gareth Evans ho Ali Alatas selebra ona, ho xampañe, asinatura ba tratadu Timor Gap, ne'ebé fahe rekursu sira Tasi Timor nian.

Bainhira akordu ne'e asina, Xanana Gusmão iha tempu ne'ebá hanesan líder rezisténsia timoroan nian, ne'ebé hasoru nia momentu sira ne'ebé todan, tenta organiza fali iha interior nasaun nian, no Agio Pereira hanesan lian ida hosi ativizmu timoroan iha diáspora, iha Sydney.

Hanesan mós iha diálogu negosial oioin durante tinan ikus ne'e, Xanana Gusmão ho Agio Pereira, ne'ebé foin maka simu pose nu'udar ministru-adjuntu hosi primeiru-ministru nian ba Delimitasaun Fronteira nian, lidera agora ekipa timoroan nian iha negosiasaun sira.

Hakat definitivu maka akontese iha final fulan-Agostu, iha Copenhaga, bainhira delegasaun rua hetan ona akordu ida kona-ba "elementu sentral sira" hodi defini fronteira tasi nian entre nasaun rua no kona-ba estatutu legal ba dezenvolvimentu hosi posu gás Greater Sunrise, ho rezerva sira ne'ebé kalkula ho folin triliaun 5,1 tuir kúbiku ida gás nian.

"Akordu iha Copenhaga hanesan hakat desizivu ida tanba lahó akordu ne'e labele hetan tratadu foun. Akordu ne'e agora hanesan liu kona-ba detalle, oinsá kontinua hodi bele konklui prosesu tomak", Agio Pereira hatete ba Lusa.

"Akordu hanesan pakote ida no inkui konseitu dezenvolvimentu hosi rejimi espesial ida ba Greater Sunrise no iha ne'e maka parte sira sei serbisu maka'as hela hodi bele hetan konkluzaun ikus ida to'o asinatura ba tratadu foun", nia hatete.

Seidauk hatene liña sira hosi akordu rasik - inkluzivu termu sira kona-ba partilla iha dezenvolvimentu hosi Sunrise - regra hosi konfidensialidade kona-ba negosiasaun sira konkorda ona hahú hosi inísiu hodi "hametin fiar maka'as" durante diálogu.

Maski nune'e, fonte sira ne'ebé besik ba negosiasaun esplika ona ba Lusa katak akordu ne'e iha baze iha kolokasaun hosi fronteira iha liña médiu - pozisaun ne'ebé maka Timor-Leste defende nafatin - no atu "solavanku" ida kontinua hanesan modalidade hosi dezenvolvimentu Sunrise nian.

Iha konkretu, Timor-Leste tenta konvense nafatin Austrália no, iha faze daruak investidor sira, hosi vantajen estratéjia sira nian ne'ebé sei iha gazodutu ida hosi kampu ba Timor-Leste no la'ós ba Darwin (iha Norte Austrália nian).

"Konviksaun katak gazodutu hanesan vantajen estratéjiku ida ba dezenvolvimentu nasaun nian, maibé opsaun rua ne'e sei konsidera hela ho dignidade. Ami sei haree oinsá maka konklui prosesu ne'ebé komisaun rasik envolve hela", Agio Pereira hatete.

Ministru timoroan destaka ona impaktu katak akordu ne'e bele iha liu rezultadu maka'as ba Timor-Leste, serve hanesan ezemplu ba konflitu sira seluk ne'ebé maka akontese iha fatin oioin iha mundu.

"Definisaun hosi fronteira tasi nian, asesu ba rekursu natural sira hanesan prosesu sira ne'ebé ita haree katak akontese hela, hanesan ezemplu, iha Tasi Súl Xina nian, no ne'ebé haleu beibeik ho susar ne'ebé maka'as. Susesu hosi komisaun konsiliatóriu ida, ho protesaun hosi ONU, sei hanesan ezemplu ida, ezemplu di'ak ida ba nasaun sira seluk hodi konsidera", nia hatete.

Objetivu maka parte rua bele asina tratadu foun antes hakotu tinan ne'e.

"Intensaun maka atu halo antes tinan ne'e nia rohan. Parte sira iha dedikasaun hodi hakotu prosesu ho valor", nia afirma.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: