quarta-feira, 13 de dezembro de 2017

Empreza xineza ne'ebé tama iha "lista metan" hosi Banku Mundial karik maka sei harii portu foun timoroan nian

Franseza Bolloré, konsesionáriu hosi portu foun Tibar nian, iha besik Díli, hakarak adjudika ba obra hosi empreza xineza ida ne'ebé maka durante tinan neen halo parte iha "lista metan" hosi Banku Mundial, hatete hosi fonte sira ne'ebé maka besik iha prosesu iha loron-tersa ne'e.

Fonte sira esplika ba Lusa katak CHEC (China Harbour Engineering Company), empreza públika xineza ne'ebé pertense ba Grupu CCCC (China Communications Construction Company), hanesan eskollidu hafoin "prosesu negosial maka'as" ida ho konkorente sira seluk ba projetu ne'ebé iha folin dolar millaun 400 (besik euro millaun 354,8).

Fonte sira ne'ebé iha ligasaun ba projetu iha Díli hatudu ona preokupasaun no fó hanoin katak CHEC tama ona iha "lista metan" hosi International Finance Corporation (IFC), parte privadu hosi Banku Mundial, tanba "asaun fraudulenta sira".


Suspensaun ne'ebé hotu ona iha loron 12 Janeiru tinan ne'e, bandu empreza hodi partisipa iha projetu sira ne'ebé maka selu hosi entidade internasional sira ne'e.

"Lista metan" uza hosi nasaun oioin no entidade sira hodi avalia kualidade adekuadu hosi empreza sira. Suspensaun ne'e sei hala'o hela bainhira CHEC aprezenta hodi partisipa iha konkursu Bolloré nian.

Tuir informasaun ne'ebé maka Lusa hetan, hafoin ona final hosi suspensaun, CHEC iha envolvimentu iha polémika sira iha projetu sira iha Zimbabué ho Gana, ne'ebé hetan ona akuzasaun ba asaun sira naok nian no laiha kapasidade hodi hetan finansiamentu.

Entre kesar sira ne'ebé aprezenta, empreza hetan mós akuzasaun katak la kumpri dever hosi subkontratasaun hosi empreza lokal sira no insentivu ekonomia lokal, hakarak modelu konsentrasaun hosi meiu tomak hosi rekursu ema nian, material sira nian no ekipamentu xinés sira. Kesar hanesan fó sai mós hosi imprensa iha Namíbia ho Jamaika.

Maski konstrusaun iha Timor-Leste inaugura ofisial iha loron 14 Juñu liubá, prosesu subkontratasaun hosi obra sei hala'o hela, seidauk iha loron loloos ida kona-ba bainhira maka hahú obra sira.

Lansamentu iha fulan-Juñu akontese kuaze liutiha tinan ida hafoin governu timoroan no konsórsiu ne'ebé lidera hosi franseza Bolloré asina tiha kontratu projetu nian, ne'ebé halo parte dezeñu, konstrusaun ho operasaun portu Tibar nian.

Faze dahuluk hosi projetu (konstrusaun, ekipamentu no operasaun portu nian) avalia ho folin dolar millaun 278,3 ne'ebé Governu timoroan selu dolar millaun 129,45 no parseiru privadu sei restu ho folin millaun 148,85.

Ezekutivu anterior transfere ona folin ne'ebé haktuir iha akordu, no Bolloré taka finansiamentu hosi parte nia investimentu.

Iha faze daruak, iha esplorasaun, Bolloré kalkula investe besik dolar millaun 211,7, iha parte barak mai hosi reseita sira hosi atividade portuáriu nian.

Iha ámbitu hosi faze dahuluk, Bolloré hahú ona liu tinan ida resin konkursu internasional hodi adjudika empreitada hosi kontrusaun, no iha fulan-Setembru hili ona finalista tolu, hatete hosi fonte sira ba Lusa.

Finalista sira maka konsórsiu ida lidera hosi franseza Éfarge no hosi indonézia Wicka Karya, konsórsiu ida lidera hosi CHEC no konsórsiu ida lidera hosi franseza Soletanche Bachy International ho EMCC, ho belga Jon de Nul no hosi portugés sira MCA ho ACF.

Iha faze ikus hosi prosesu negosiasaun nian, hasai ona ida dahuluk (Efarge ho Wicka Karya) no hela de'it konsórsiu xinés ho konsórsiu europeu.

Lokaliza besik kilómetru 10 hosi oeste Díli nian, iha baía Tibar, projetu ne'e hetan mós partisipasaun hosi IFC.

Portu ne'e sei iha kapasidade dahuluk ba kontentor rihun 226 (TEU), ne'ebé sei aumenta to'o kapasidade ida ba millaun ida tinan-tinan, ho kais ida ho metru 330 no ida seluk ho metru 300, operasaun portuáriu dahuluk sira sei halo ona iha tinan 2019.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: