quarta-feira, 13 de dezembro de 2017

Momentu importante ba povu Timor-Leste atu aprende husi pasadu

Marta da Silva* | opiniaun

Semana hirak ne’e mak momentu importante ba ita povu Timor-Leste atu bele halo reflesaun no aprende husi konsekuénsia negativu sira iha pasadu hodi bele resolve ho di’ak dilemma polítiku agora nian.  Parabéns povu Timor-Leste ba komemora dala 42 loron Proklamasaun Independénsia Timor-Leste nian!  Loron 7 Dezembru nu’udar ‘Dia da Memória’ no Loron Invazaun 1975, loron triste tebes tanba hahú terus boot ba ita-nia povu! No 10 Dezembru nu’udar Loron Direitus Umanus tanba iha loron ida-ne'e iha 1945, nasaun demokrátiku sira husi mundu tomak asina hamutuk Deklarasaun Universál ba Direitus Umanus.

Ema barak hatene katak proklamasaun independénsia 28 Novembru 1975 nudár afirmasaun povu Timor-Leste nian atu hasoru Indonézia nia ambisaun atu invade Timor no kontra mós kolonializmu husi Governu Portugés. Momentu ne’ebá Portugál abandona tiha territóriu Timor Portugés ho sees an ba Illa Atauro. Maski refleta duni povu nia aspirasaun ba ukun rasik an, proklamasaun ne’e unilaterál husi partidu FRETILIN tanba laiha unidade ka maneira Pasífiku atu la’o ba oin entre partidu sira.

Nudár konsekuénsia husi situasaun polítika ne’e - Portugal nia la sériu ba akompaña Povu Timor ba deskolonizasaun, ambizaun Indonézia nian no konflitu entre partidu polítiku sira, militár Indonézia halo invazaun iha loron 7 Dezembru 1975. Tuir mai sira okupa no oho Timoroan liu rihun atus rua inklui ema liu rihun hat nulu mak sei lakon forsada husi nia família. Ate agora, maioria husi povu Timor-Leste mak kontinua sofre konsekuénsia todan husi eransa kruél militár Indonézia nian. Kanek barak seidauk fitar, fitar naruk seidauk iha solusaun no seidauk iha resposta ba pergunta: tanbasá Timoroan tenke terus no mate rihun ba rihun?

Liu tiha, hafoin Timoroan rihun ba rihun masakradu, konseitu direitus umanus, ne’ebé ita selebra iha kada 10 Dezembru, mak ajuda ita atu sai husi terus boot ne’e.  Maski Indonézia ho nia aliadu sira sempre reklama Timor-Leste para sempre parte integrante Repúblika Indonézia, iha Komunidade Internasionál – liuliu nasaun ki’ik barak  no komunidade solidariedade -mosu, preokupa maka’as no ajuda ita-nia asua’in sira husi frente diplomátika hodi lori asuntu Timor-Leste ho sériu iha ajenda diskusaun iha Nasoins Unidas no iha soru-mutu internasionál sira seluk; nune’e, hodi kontra Indonézia nia bosok, afirma informasaun ne’ebé fó sai husi rezisténsia Timoroan sira, no ko’alia kona-ba direitu ba auto determinasaun Povu Timor-Leste nian.  

Entaun, iha momentu importante ida-ne’e, saida mak ita bele aprende? Oinsá se uluk, Unidade Nasional akontese iha tinan 1974-1975, hanesan ita haree akontese iha tinan sira ikus liu atu la’o ba Konsulta Popular? Oinsá se iha 1974-1975, Timoroan husi partidu oin-oin, husi UDT, FRETILIN, APOTEDE, KOTA no kamada sosiál sira seluk hatún sira-nia egois, hatún sira nia ambisaun no la’o hakat ba malu hodi diskute, diálogu modalidade saida mak ita esplora hamutuk ba rai doben nia futuru? Nudár ezemplu ba kapasidade ba unidade, bele haree soru-mutu ida iha Peniche, Portugal hodi define Unidade Nasional no lori luta Timor nian ba oin. Finalmente, mundu tomak admira povu Timor-Leste nia Unidade hodi hetan nia ukun rasik an liu husi Konsulta Popular iha 1999. Liu tiha ukun an, ita hasoru tan konflitu internal balu ne’ebé sakrifika ema nia vida no estraga povu nia sasán barak. Nudár ezemplu konflitu 2002, 2006, 2014-2015, ita haree mós nia konsekuénsia sira, kuaze hotu mai husi konsekuénsia diferensa ideia polítika husi autór polítiku sira.

Istória Timor-Leste nia terus no mate, barak tebes hakerek ona iha relatóriu CHEGA! Timor oan tomak presiza lee relatóriu ne’e ho sériu hodi hatene, komprende no uza ba referénsia iha kada moris ema ida nian, iha servisu públiku sira nian, no inklui tenke konsidera iha formulasaun polítika públiku sira ba ita-nia rain ba oin. Buat ne’ebé ita hotu observa durante ne’e, egoismu autór polítiku sira seidauk evita ajitasaun propaganda ne’ebé ikus mai sei hamosu de’it tensaun, konflitu no violénsia. Parte oin-oin defende de’it saida mak sira hanoin, defende de’it sira nia direitu no interese maibé tenke haree liu ba direitu umanu povu tomak nian.

Ha’u la enkoraja atu autór polítiku sira la’o ba dalan ida de’it, la enkoraja atu iha partidu ida de’it, la enkoraja atu iha ide’a ida de’it hodi la diskute asuntu públiku ho kle’an. Ha’u enkoraja atu bele iha toleránsia ba diferensa opiniaun, diskusaun kle’an entre parte hotu ba asuntu importante sira ba povu.   Loloos tenke evita tensaun polítika ne’ebé sei lori konflitu naruk; tenke rai hela eransa odiu no vingansa hodi jerasaun sira tuir mai bele livre husi ne’e. Demokrasia nia sentidu mak tenke iha opiniaun plurál no tenke iha check and balance (sistema atu órgaun soberania sira bele kontrola malu no hetan balansu ho kbiit husi órgaun ida-idak.) Kuandu la jere didi’ak, demokrasia nia lala’ok bele hamosu konsekuénsia negativu ba ita nudár povu no nasaun.

Nune’e, liu husi hakerek badak ida ne’e, ha’u hakarak apela ba autór polítiku no Povu tomak atu aprende no halo reflesaun ba istória pasadu ho nia konsekuénsia tomak, atu evita lala’ok ka propaganda sira ne’ebé tendénsia ba konflitu no violénsia. Autor Polítiku sira presiza hatún sira nia egoismu, hatún sira nia arogansia, husik interese partikulár no partidáriu, no konsentra barak liu atu bele hamenus desigualidade sosiál, hamenus dezempregu, kombate mal nutrisaun extrema no promove justisa sosiál no igualdade ekonómiku.

Povu barak sei lembra no trauma husi konflitu naruk ne’ebé ita-nia rai enfrenta no liu. Para ona, too ona ho konflitu no violénsia!

Obrigadu barak ba pasiénsia hodi lee artigu ida ne’e.

Hakerek na’in Marta da Silva +670-78470964

*Peskizadór La’o Hamutuk

Sem comentários: