quinta-feira, 13 de maio de 2021

Bainhira Los Mak Ukun Nain Sira Hapara Serka Sanitaria No Konfinamentu Obrigatóriu?

(Artigo Ida Ne’e Analiza Kona-bá Polísia Kaer Sidadaun Sira Arbiru Hodi Swab Test)

Hosi: Moisés Vicente

Repúblika Demokratika Timor-Leste (RDTL) implemetasaun Estado Emerjénsia (EE) ba dala-XIII, aplika Munisipiu sira ba Serka Sanitária no Konfinamentu Obrigatóriu, hodi suspende hotu atividade sira inklui atividade prejensiál iha eskola sira Pre-Primaria, Primaria, Pre-Secundaria, Ensino Secundário ba to’o Ensino Superior. Nune’e, serka sanitária ne’e mós afeta ba rendimentu ekonomia negosiante sira-nian, rendimentu ba motorista transporte públiku no rendimentu familiár.

Moras pandemia Corona Virus Disease 2019 (COVID-19) ataka iha mundu rai klaran tomak husi tinan kotuk kedas, iha rai seluk balun hahu husi kedas tinan 2018 balun ba to’o 2019 no ita iha nasaun Repúblika Demokratika Timor-Leste ne’e hahu husi fulan Marsu tinan 2020 no mai to’o agora fulan Maio tinan 2021. Iha relatóriu mundial nian hatudu katak ukun-na’in sira iha mundu rai klaran tomak, afirma katak pandemia virus COVID-19 maka nudar inimigu ita la hetan ou invisivel, katak inimigu ne’ebé tama ita la hare. Hakfodak iha ona ita nia let ka ita nia isin, no utiliza ita ema nia isin hodi halo nia ofensivas.  

Rezolusaun husi Governu implementasaun Estadu Emerjénsia ba prevensaun COVID-19 iha Timor-Leste, tuir Hakerek Na’in haree katak konsidera sai hanesan kurtina hodi asegura polítika nain sira nian kadeira no poder deit. Governu tenki halo desijaun emidiata hodi hapara ona rezolusaun Estado Emerjénsia, Serka Sanitaria, Konfinamentu Obrigátoriu tanba komunidade trabalhador sira sei sai vítima tiha ona tinan barak nia laran. Komunikadu Imprensa husi porta-vós Front Mahasiswa Timor-Leste (FMTL) haktuir katak desde tinan 2017 to’o mai agora, situasaun inserteza polítika no prezensa pesti pandemia COVID-19, halo povu Timor-Leste nia ekonomia monu no afeita ba rendimentu ekonómia loro-loron, to’o rejulta hamlaha iha fatin-fatin. Liuliu povu ida ne’e terus tan kuandu impaktu dezastre natural iha munisipiu sira, udan rezulta inundasaun iha fatin-fatin halo komunidade, labarik no ferik katuas ne’ebé lakon sira nia vida no hela fatin.

Estudante sira hahu husi Ensino Basico, Ensino Secundário ba to’o universidade sira hotu, hanesan estudante Institute Superior Cristal (ISC), Dili Institute of Technology (DIT), IOB, UNTL, UNITAL, UNPAZ, UNDIL. Estudante sira labele hala’o prosesu aprendizazen liu husi plataforma online tanba, osan laiha atu sosa pulsa hodi ativu internet hodi partisipa aula online ne’e. Maibé so balu deit maka uza aplika Zoom Meeting, Google Classroom, Google Meet no WhatsApp, maibé kuitadu ba iha area rural la bele asesu. Estudante balu husi Munisipiu sira inklui Kapital Dili, atu partisipa iha aula online, obrigatoriamente sira tenki gasta osan loron ida dólar $ 1. Ne’e duni eskola ho plataforma online ne’e primeira ves foin hasoru, tanba ne’e dala ruma sai buat foun atu aprende no atu komprende esplikasaun nai Docente sira nian ka nai Manorin sira nian.

Swab Obrigatóriu, nu’udar teste ida ne’ebé profesioal saúde sira deit mak halo hodi foti sampel husi ema ida-idak atu hatene kona-bá ema ne’e infetadu ba virus Covid-19 ka lae. Babain rezultadu hatudu entre negativu no pozitivu. Iha nasaun hotu uza meius ida ne’e, nune’e mos Timor-Leste, maibé medida ne’ebé autoridade sira uza mak diferente. Iha Dili, autoridade seguransa sira halo auto-stop ba sidadaun sira ne’ebé halo movimentasaun iha estrada públiku sira no obrigatoriamente submete ba swab. Medida ida ne’e konsege hamosu dezintendimentu. Komunidade balun halo protesta maka’as hasoru Sentru Integradu Jestaun Krize (SIJK) no sira husu muda medida ba swab. To’o agora seidauk iha regra ida ne’ebé bele konvense ema hotu ho konsiénsia ba swab. Situasaun ida ne’e mosu tanba autoridade sira liu-liu Ministériu Saúde no SIJK fraku iha sensibilizasaun ba komunidade sira. Aliende sensibilizasaun, autoridade sira mos la konsege analiza situasaun psikolojikamente ema ida-idak nian no la analiza kona-bá bainhira teste swab ba ema ida maibé kontrolu ba movimentasaun la efetivu ka la hanoin atu insentiva ema atu labele halo movimentu maka swab laiha folin tanba prazu ba swab mós ba loron tolu deit. (Diariu Timor-Post, 7 Maio 2021).

Iha lidun seluk, liga ba baze legal, Lei Konstituisaun da RDTL Artigo 23 Direitu fundamentál sira-ne’ebé konsagra iha Lei-Inan la hasai direitu selu-seluk ne’ebé temi iha lei no tenke interpreta sira tuir Deklarasaun Universál Direitus Umanus nian. Artigu 28 Konstituisaun RDTL (Direitu ba Rezisténsia no defende an rasik) 1. Sidadaun hotu-hotu iha direitu atu la simu no reziste hasoru orden ne’ebé la tuir lei eh ne’ebé ofende nia direitu, liberdade no garantia fundamentál sira. 2. Ema hotu-hotu iha garantia kona-ba direitu atu defende nia an rasik, tuir lei haruka. Liga ba ema hotu-hotu iha terirtorio nasional atu tuir swab test obrigatoriu karik la tuir maka Polisia sei kaptura tama karantina obrigatoriu no selu rasik osan, ne’e konsidera krime. Relasiona ho desizaun Governu kona-bá alterasaun dahuluk Dekretu Governu número 14/2021 loron 29 fulan Abril, kona-bá medida sira ezekusaun deklarasaun Estado Emerjénsia ne’ebé efetua husi Dekretu Prezidente Republika nian, numeru 24/2021. Lolos rezolusaun ne’e viola ona Lei Kodegu Penál Timor-Leste iha Artigo 124 nian. Artigo 57 Konsituisaun da RDTL alinea 1. Estadu hatene katak ema hotu iha direitu ba saúde, asisténsia médika sanitária, no mós devér atu defende no promove direitu ne’e.

No Lei ONU nian, iha ne’e hakerek nain foti husi Fundasaun Mahein (FM) nia relatóriu hatudu katak Governu nia desizaun ne’e perigozu tebes, tanba razaun oi-oin. Primeiru, obriga ema atu halo prosedimentu médiku obrigatóriu kontra sira nia hakarak kontra prinsípiu etika ho direitus umanus fundamental liga ho konsentimentu informadu ho integridade korporal. Iha posibilidade desizaun ne’e mos viola Konvensaun Internasionál ba Direitu Sivíl no Polítiku, ne’ebé Timor-Leste asina tiha ona, nomos viola prinsípiu governasaun demokrátiku no direitus umanus ne’ebé sai nu’udar fundamentu iha Konstitusaun RDTL. Ami sita relatóriu ida ne’e hakerek husi ONU nia Rapporteur Espesiál ba ema hotu nia direitu atu goza estandard saúde fiziku ho mental ne’ebé aas liu: “Konsentimentu informadu la’os deit katak ema ida simu intervensaun médiku, maibé tenke halo desizaun ne’e ho voluntariamente no ho informasaun ne’ebé sufisente, ne’ebé proteje pasiente nia direitu atu bele envolve iha desizaun médiku, no fó responsabilidade no papel ba pesoal saúde sira. Prinsípiu ne’e nia justifikasaun normativa étika ho legál mai husi nia promosaun pasiente nia autonomía, auto-determinasaun, integridade fíziku no bem estar”. (Fundasaun Mahein nia Blog, 5 Maio 2021, bele klik nia link iha ne’e;http://www.fundasaunmahein.org/2021/05/05/halo-teste-swab-obrigatoriu-kontra-etika-demokrasia-ho-lojiku/).  

Iha sorin seluk, matenek nain Aristoteles ninia hanoin katak negara yang baik adalah negara yang memberlakukan hukum-hukum yang baik. Negara baik dapat ditemui jika hukum berdaulat di dalamnya. Jadi Aristoteles sangat menyukai adanya penguasa yang memerintah berdasarkan konstitusi dan memerintah dengan persetujuan warga negaranya, bukan pemerintahan diktator. Mengenai asal mula negara, Aristoteles memberikan pendapat yang tidak berbeda jauh dengan Plato, yang meyakini bahwa negara merupakan gabungan dari keluarga-keluarga yang menjadi kelompok besar. Kemudian kelompok ini bergabung kembali lalu menjadi desa, kemudian desa memformasi negara.

Ikus liu rekomendasaun, ba Governu bele ka lae hapara ona teste swab masal ne’e, karik moras Covid-19 lakon iha ita rai Timor-Leste. Husu ba Governu mos bainhira los maka hapara serka sanitaria no konfinamentu obrigatóriu nomos Estado Emerjénsia ne’e atu remata iha Timor-Leste.  Husu ba Governu atu hare mos hodi hadia ekonomia povu nian iha rai laran, parte seluk mos dezenvolve seitór  públiku sira seluk, Agrikultura, Peska, Industria, Saúde no Edukasaun inklui mós infrastrutura baziku iha area rural, hanesan dada ahi Eletrisidade ba povu iha area rural sira, hadia Estrada at sira, bee mos ba povu.**

*Hakerek na’in: Alumni Universidade da Paz-(UNPAZ), Faculdade de Direito & Estudar Instituto Superior Cristal (ISC), Departemento Sociologia, Semtr/V no Ativista. Artigo ida ne’e larepresenta institusaun ne’ebé hakerek na’in haknar ba, maibé idea no argumentu sira ne’ebé lekar iha artigu ne’e nudar opinião pesoál. Iha sujestaun ruma bele haruka iha e-mail: moisesvicente59@yahoo.com   

Referénsia:

1.      COVID-19 PN Rekomenda Governu Konsidera Sivil Liña Frente. Disponivel iha ne’e: http://www.tatoli.tl/2021/05/07/covid-19-pn-rekomenda-governu-konsidera-seguransa-sivil-lina-frente/?fbclid=IwAR065Q5cWXHT3uZmpTRSB6Rg2t5bNfhC2K3kVkTdxGwBoIbzHA_Fk0aWY-Y

2.      Durante SS-Konfinamentu Obrigatoriu Difikulta Prosesu Aprendizajen. Disponivel iha ne’e: https://timetimor.com/2021/05/06/durante-ss-konfinamentu-obrigatoriu-difikulta-prosesu-aprendizajen/

3.      Desak Pemulihan Demokrasi Myanmar, Jokowi Bakal Adakan Pertemuan dengan Pemimpin ASEAN. Disponivel iha ne’e: https://www.liputan6.com/global/read/4510382/desak-pemulihan-demokrasi-myanmar-jokowi-bakal-adakan-pertemuan-dengan-pemimpin-asean

4.      Eskola CRISTAL Temporariamente Hapara Atividade Ensinu. Disponivel iha ne’e: https://timetimor.com/2021/03/08/eskola-cristal-temporaria-hapara-atividade-ensinu/?fbclid=IwAR0S2W6pihZzzEw6_ZSHuTLUIDLjCydELgt-HQk8I9zQw0Lmfsmdn8r5eG8

5.      Ilmu Negara. Dr. Isharyanto, S.H., M.Hum.

6.      La Aguenta Ona Ho SS iha Dili Abitante Sira Reklama Fila Ba Munisipiu. Disponivel iha ne’e: http://www.tatoli.tl/2021/04/02/la-aguenta-ona-ho-ss-iha-dili-abitante-sira-reklama-fila-ba-munisipiu/?fbclid=IwAR3DbATybbICV6qZ5LJvBYXpVG3cVjVS-F3cYZ4LugDdBoLedRUsaU8ugMk

7.      MEJD Sei Apoiu Pulsa Internet Ba Estudante Ensino Baziku no Secundario Sira. Disponivel iha ne’e: http://www.tatoli.tl/2021/05/07/mejd-sei-apoiu-pulsa-internet-ba-estudante-ensinu-baziku-no-sekundariu-sira/

8.      Timor-Leste Kualisi Politika Tanpa Hati Nurani. Disponivel iha ne’e: https://timetimor.com/2021/02/25/timor-leste-kualisi-politik-tanpa-hati-nurani/

Sem comentários: