segunda-feira, 29 de fevereiro de 2016

Governu prontu atu halo diálogu ho Prezidente kona-ba komandu forsa Defeza nian


Governu kontinua hakarak hala’o diálogu ho Prezidente Repúblika Taur Matan Ruak atu nune’e bele hetan solusaun hodi rezolve polémika kona-ba komandu forsa Defeza ninia futuru, tenik primeiru ministru Rui Maria de Araújo ba Lusa. 

“Governu hakarak nafatin hala’o diskusaun nomós diálogu, ami pronto atu hala’o diálogu”, dehan xefe Governu molok bá Roma aban.

Timor-Leste iha krizi polítika nian laran, hafoin Prezidente Repúblika foti desizaun ba komandu forsa Defeza (F-FDTL), no tanba desizaun refere latuir proposta Governu, hodi renova mandatu hosi komandu F-FDTL.

Xefe Estadu desidi hasai Xefe Estadu Maiór Jenerál Forsa Armada (CEMGFA), major jenerál Lere Anan Timur , no nomeia fali brigadeiru jenerál Filomeno da Paixão de Jesus.

Rui Araújo ohin hasoru malu ho komandu F-FDTL, no esplika ba Lusa katak “ambiente ka situasaun di’ak, halo tuir nafatin komandu, neutru no profesionál, hodi hein rezolusaun hosi polémika refere”.

Ohin xefe Governu ho ministru Defeza, Cirilo Cristóvão, sei hasoru malu ho Prezidente, Taur Matan Ruak, atu nune’e bele hetan solusaun ba krizi refere.

Problema ne’e sai bot liu tan, hafoin polémika hosi diskursu Taur Matan Ruak nian iha Parlamentu, kinta-feira liu ba.

Xefe Estadu kompara benefísiu ne’ebé dirijente hanesan Xanana Gusmão, Mari Alkatiri no Lu-Olo fó ba sira-ninia "família no belun sira" hanesan eis-ditadór indonézia Suharto halo.

Rui Maria Araújo ohin lakohi fó komentariu ruma kona-ba diskursu Xefe Estadu nian.

Bainhira Taur Matan Ruak hala’o diskursu, Governu avansa ho providénsia kautelár no poder judisiál hodi kansela desizaun Prezidente Repúblika ne’ebé hapara xefe forsa Defeza.

Objetivu hosi Governu hafoin hala’o reuniaun estraordinária maka atu foti desizaun hodi trava judisialmente inisiativa hosi xefe Estadu nian no alternativa refere sei tetu hela iha nivel parlamentár, hosi prosesu destituisaun prezidensiál.

Rui Maria de Araújo konfirma katak to’o oras ne’e, Tribunál Rekursu ladauk fó resposta nune’e mos pedidu providénsia kautelár inklui nem rekursu ba nia.

Karik tribunál fó razaun ba rekursu Governu nian, maka sei konsidera katak dekretu ne’e nulu, tanba desizaun administrativa ne’e lafó impaktu ba xefe Estadu rasik no sei bele lori ba to’o iha tribunál.

Kazu ne’e envolve mos órgaun soberania seluk, liu hosi forsa parlamentár hodi estuda prosesu ne’e kontra Prezidente Repúblika, tanba viola ona ninia obrigasaun kontistusionál no ida ne’e bele hatuun Taur Matan Ruak.

Molok atu avansa ho prosesu ne’e, presija halo publikasaun iha Jornál Repúblika, dekretu prezidensiál 3/2016, iha loron 9-fevereiru, ne’ebé Taur Matan Ruak konfirma ho ninia desizaun.

Dekretu refere haruka ona atu halo publikasaun hosi Prezidénsia Repúblika, maibé lahalo no ladauk aplika.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: