segunda-feira, 29 de fevereiro de 2016

Ramos-Horta ko’alia ona ho líder sira no fi’ar katak kestaun polítika iha Timor-Leste sei ultrapasa


José Ramos Horta ohin hafoin ko’alia tiha ho líder prinsipál timor-oan nian, nia fi’ar katak problema polítika ne’ebé mosu daudaun sei ultrapasa no sei hetan solusaun ida ne’ebé aprova ba komandu forsa defeza nian. 

“Ha’u fi’ar katak ita sei ultrapasa ida ne’e. Laiha krizi. Iha duni hanoin lahanesan no problema, maibé instituisaun hothotu kontinua hala’o sira-ninia kna’ar”, tenik eis-Prezidente Repúblika ba Lusa.

Ramos Horta ko’alia lia hirak ne’e ba Lusa hafoin hasoru malu tiha ho Prezidente Repúblika iha Palásiu Governu, datolu hosi loron rua ikus ne’e, atu hodi hakalma problema polítika ne’ebé oras ne’e daudaun mosu iha teritóriu laran.

Desde nia fila hosi Kuba, sábadu liu ba, Ramos Horta hasoru malu dalarua ona ho Taur Matan Ruak no dala ida ho primeiru ministru Rui Maria de Araújo, hanesan ema ne’ebé han hamutuk “pasties nata neen” ho nia.

Nia hasoru malu ho ministru Defeza, Cirilo Cristóvão nomós sekertáriu jerál Fretilin, Mari Alkaitiri – ne’ebé “hatudu sentidu bot Estadu nian” – nomós ko’alia ho komandante forsa Defeza, Lere Anan Timur, via telefone.

“Iha interpretasaun oioin kona-ba poder ne’ebé lei hatuur kona-ba nomeasaun hosi Xefe Estadu Maiór Jenerál Forsa Armada (CEMGFA). No ida ne’e nu’uda problema ne’ebé sériu, maski nune’e Governu ho PR prontu atu hetan ninia solusaun”, dehan.

“La’os kompromisu hodi sai nu’udar kompromisu de’it no halo parte hothotu sente di’ak, maibé fó di’ak ba estabilidade iha forsa armada no rai ne’e”, tenik Horta.

Timor-Leste iha hela krizi polítika nian laran, hafoin Prezidente Repúblika foti desizaun ba komandu forsa Defeza (F-FDTL), hodi latuir proposta Governu nian, ne’ebé hakarak renova mandatu hosi komandu F-FDTL.

Xefe Estadu desidi hasai Xefe Estadu Maiór Jenerál Forsa Armada (CEMGFA), major jenerál Lere Anan Timur , no nomeia fali brigadeiru jenerál Filomeno da Paixão de Jesus.

“Ohin Prezidente sei simu vizita hosi primeiru ministru, Rui Maria de Araújo ho ministru Defeza, no prezidente dehan ba ha'u katak nia prontu atu rona”, dehan Ramos Horta.

“Ba Prezidente Repúblika, pozisaun refere klaru ona. Nia sente prezija duni atu hali tranzisaun ne’ebé nia hahú hosi nia-an rasik iha 2012, atu nune’e ita labele ansi. Maibé ita sei hala’o eleisaun iha 2017, entaun tanba sa maka lahein to’o eleisaun hotu maka muda buat hotu ka buat hirak”, nia esplika.

Problema ne’e sai bot liu tan, hafoin polémika hosi diskursu Taur Matan Ruak nian iha Parlamentu, kinta-feira liu ba, bainhira Xefe Estadu kompara benefísiu ne’ebé dirijente hanesan Xanana Gusmão, Mari Alkatiri no Lu-Olo fó ba sira-ninia "família no belun sira" hanesan eis-ditadór indonézia Suharto halo.

Hanesan resposta maka iha sesta-feira Xanana Gusmão entrega fila fali kondekorasaun ne’ebé Xefe estadu entrega ba nia iha 20-maiu tinan kotuk.

Iha konferénsia imprensa prezidente Fretilin, Francisco Guterres, ohin lee ona komunikadu ida hosi Komité Sentrál Fretilin, partidu daruak timor-oan nian ne’ebé akuza Taur Matan Ruak, kria “instabilidade polítika” no “fahe hodi ukun” liu hosi deklarasaun ne’ebé halo iha Parlamentu Nasionál.

“Prezidente dehan katak iha interpretasaun sala, somente haktuir saida maka dehan iha nasaun ka sidade. Agora, karik PR tenke halo eko ka la’e hosi saida maka ema hotu dehan ka la’os buat seluk”, dehan Ramos Horta.

Ramos-Horta elojia Xanana Gusmão - "erói bot nasaun ne’e nian" - no Mari Alkatiri – ne’ebé halo nia “sente hakmatek no impresionadu liu hosi saida maka nia hatudu, hodi dehan katak hakarak ko’alia ho prezidente tanba nasaun presija estabilidade”.

Kona-ba akuzsaun hosi benefísiu ne’ebé sira hetan, Ramos Horta dehan kona-ba Xanana Gusmão ne’ebé “la’os erói úniku iha mundu, úniku xefe Estadu ne’ebé moris simples hanesan nia moris lorloron” no Mari Alkatiri “laiha uma rasik, nomós fasilidade ekonómika ka finanseira hanesan ema hotu hanoin”.

"No tanba ema ida hanesan Prezidente ka primeiru ministru, ninia família hothotu labele halo atividade ne’ebé hala’o ona? Ida ne’e laiha sentidu", nia dehan.

SAPO TL ho Lusa 

Sem comentários: