terça-feira, 10 de janeiro de 2017

Ativista australianu sira felisita desizaun hodi negosia fronteira permanente sira ho Timor-Leste

Ativista australianu sira felisita iha loron-segunda ne'e anúnsiu hosi empeñu hamutuk hosi Governu australianu ho timoroan hodi halo negosiasaun fronteira marítimu permanente sira, hodi akuza Canberra, iha pasadu, la atua ho di'ak iha asuntu ne'e.

"Austrália nega iha tinan barak nia laran hodi ko'alia kona-ba fronteira marítima permanente ida ho Timor-Leste, prefere dudu Timor-Leste ba akordu temporáriu oioin hodi fahe reseita sira ne'ebé naok hosi Timor-Leste hosi dolar biliaun iha reseita", refere hosi Ella Fabry, kordenadora hosi Timor Sea Justice Campaign.

"Iha akordu ida hodi halo negosiasaun ba limiti permanente hanesan hakat boot ida ba oin. To'o ona oras atu governu australianu reprezenta hanoin no valor sira povu australianu nian kona-ba kestaun ne'e - no ne'e signifika estabelese fronteira permanente sira iha dalan klaran entre Austrália ho Timor-Leste, tuir lei internasional", nia hatutan.

Timor Sea Justice Campaign iha fulan hirak ikus ne'e lidera asaun sira protestu nian hasoru postura Governu australianu nian kona-ba rekuza halo negosiasaun ba fronteira permanente sira ho Timor-Leste.
Difikuldade ne'e desblokeia hafoin Timor-Leste lori asuntu ne'e ba ONU no konvoka tiha kriasaun hosi Komisaun Konsiliasaun ida ne'ebé hahú fulan-Agostu rona nasaun rua no bele sai hanesan hakat dahuluk ida hodi formaliza akordu permanente ida.

Iha loron-segunda, Governu rua ne'e no Komisaun konfirma iha komunikadu suspensaun hosi Tratadu kona-ba Determinadu Ajuste Marítimu sira iha Tasi Timor (CMATS iha nia sigla ho lian inglés), no Díli notifika ona Canbera kona-ba intensaun ne'ebé agora sei formaliza ho desizaun ida hosi Parlamentu Nasional timoroan.

O impasse só foi desbloqueado depois de Timor-Leste ter levado o assunto à ONU e ter "Governu Timor-Leste desidi entrega ba Governu Austrália notifikasaun ida hosi karta kona-ba nia intensaun hodi hapara Tratadu 2006 kona-ba Determinadu Ajuste Marítimu sira iha Tasi Timor, iha termu sira nº 2 hosi artigu 12º hosi tratadu ne'e", refere hosi nota hamutuk ida ne'ebé haruka ba Lusa.

"Governu Austrália simu ona intensaun ne'e no rekoñese katak Timor-Leste iha direitu hodi hahú hapara tratadu. Nune'e, Tratadu relativu ba dispozisaun marítimu balun iha Tasi Timor nian sei hapara hahú hosi fulan tolu hafoin hosi loron notifikasaun ne'e nian", nia hatete.

Tratadu ne'e sei hapara iha prazu fulan tolu.

Iha komunikadu, Timor Sea Justice Campaign konsidera katak Austrália "la iha asaun justu relasionadu ho Timor iha tinan 15 ikus ne'e" no ne'e hanesan "hakat dahuluk hodi hadi'a sala sira iha pasadu".

Governu australianu "agora iha posibilidade hodi hakotu serbisu ne'ebé maka John Howard hahú iha tinan 1999 ho misaun Interfet".

Subliña ona katak Timor-Leste "iha fatin espesial ida iha povu australianu sira nia fuan" ne'ebé hein "rezultadu ida ne'ebé garanti atu restabelese direitu Timor-Leste nian ba nia parte justu hosi rekursu sira ho baze iha direitu internasional no promove prosperidade iha futuru ho ita nia viziñu ne'ebé besik tebes".

Organizasaun husu atu Canbera "halo negosiasaun di'ak no tuir lei internasional, hodi estabelese fronteira iha dalan klaran entre Austrália ho Timor-Leste", konsidera katak tratadu "asina iha tinan 2006 la negosia ho di'ak no naok ona hosi Timor-Leste reseita sira petróleu no gás iha Tasi Timor iha área sira ne'ebé, tuir direitu internasional, halo parte tomak iha teritóriu Timor-Leste nian".

"Desizaun hodi taka tratadu iha fulan tolu tuirmai no halo negosiasaun ba fronteira marítimu permanente ida reprezenta vitória ida ba 'fair play' no relasaun pozitivu sira iha rejiaun", nia hatutan.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: