sexta-feira, 6 de janeiro de 2017

Sidadaun propoin tan nasionalidade entre funsionáriu CPLP, kuaze portugés hotu

Advogadu portugés no kabu-verdianu ida  afirma katak  pursentu 80 hosi funsionáriu Komunidade Nasaun lia-Portugés (CPLP) portugés hotu, ne’ebé bele  afeta independénsia organizmu ne’e nian, no husu reprezentatividade nasionalidade traballadór  barak liu. 

"Norma prosedimentu rekrutamentu no nomeasaun funsionáriu sira no ajente Komunidade nian tenki  privilejia observasaun ho representasaun luan liu hosi nasionalidade Estadu-membru sira, sein prejuízu efikásia no kompeténsia téknika ne’ebé ezije ba funsaun", fó sai liuhosi  petisaun  ne’ebé advogadu portugés no kabu-verdianu Marco Binhã lansa no hakarak  lori hato’o ba CPLP.

Iha  testu, ne’ebé Lusa hetan asesu, advogadu, ne’ebé moos ho orijen gineense, nota katak pursentu 80 hosi  funsionáriu no ajente komunidade, ho ninia sede iha Lisboa, portugés hotu no konsidera katak" hanoin ba nasionalidade hosi Estadu-membru id abele hamosu konstranjimentu ba igualdade partisipasaun hosi Estadu-membru sira, ba independénsia órgaun ezekutivu no konsekuentemente ba imajen vokasaun internasionál CPLP".

Tuir  Marco Binhã, laós interese liu ba rezidénsia funsionáriu iha territóriu ne’ebé sede lokaliza, importa maka"korresponde reprezentasaun ida luan hosi nasionalidade Estadu-membru sira, sein kompromete ba efisiénsia, kompeténsia no integridade ne’ebé  ezije ba funsionáriu ka ajente".

Advogadu ne’e konsidera katak númeru aas liu ba portugés sira ne’ebé serbisu iha sede CPLP "laiha  problema gravé, maibé hanesan problema ida", no defende katak komunidade, "ho vokasaun internasionál ne’ebé tenki  kuida laós deit ba portugés sira".

Kestiona hosi Lusa kona-ba karik rezolusau ne’e laaumentar kustu funsionamentu organizasaun nian, ne’ebé bele  envolve tan pagamentu ho subsídiu rezidénsia ba traballdór sira hosi nasaun seluk, advogadu ne’e konsidera katak  bele sai hanesan  kestaun ida atu akorda ho kada funsionáriu no rekorda katak  iha sidadaun hosi nasaun seluk luzófonu maka hela tiha ona iha Portugál.

Marco Binhã afirma moos katak laiha kauza iha problema kona-ba  falta koñesimentu ka formasaun sidadaun hosi nasaun seluk.

Advogadu ne’e hakarak reune assinatura sira no hafoin  hato’o  dokumentu ne’e, "hanesan  proposta ida hosi  sosiedade sivil", CPLP, sujere atu regulamentu funsionáriu organizmu nian kontempla kestaun reprezentatividade hosi nasionalidade.

CPLP konstitui  hosi Angola, Brazil, Kabuverde, Giné-Bisau, Giné Euatorial, Mosambiké, Portugál, Saun Tomé no Prínsipe no Timor-Leste.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: