sexta-feira, 3 de fevereiro de 2017

PR timoroan despede hosi forsa armada no hanoin hikas priviléjiu tanba sai nu'udar soldadu

Prezidente Repúblika timoroan, Taur Matan Ruak, despede iha loron-kinta ne'e hosi forsa defeza no destaka "priviléjiu" bainhira sai nu'udar soldadu no agradese serbisu hosi sira ne'ebé luta ona ba independénsia no hodi harii instituisaun sira Timor-Leste nian.

"Ohin hanesan ha'u nia okaziaun hodi hato'o obrigadu. Hanesan onra boot no priviléjiu ida ba ha«u hodi sai ona hanesan imi nia Komandante Supremu", nia hatete iha serimónia hosi aniversáriu ba dala 16 Falintil - Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) nian, iha nia diskursu ikus nu'udar xefe Estadu no komandante supremu hosi forsa timoroan nian.

Taur Matan Ruak, ne'ebé hakotu nia mandatu iha loron 20 Maiu no sei la kandidata fali, hanoin ema sira ne'ebé mate ona hodi defende Timor-Leste, nia afirma katak "valor sira ne'ebé motiva ema sira ne'e, dedikasaun no kombate ona iha jerasaun oioin kombatente sira nian, ho baze importante ne'ebé hanesan.

Prinsípiu sira ne'ebé konsagra iha Estandarte Nasional F-FDTL nian, kondekoradu simbolikamente hosi Taur Matan Ruak tanba hanesan "sasin fiel hosi legadu ida ba serbisu importante ne'ebé hala'o (…) ba kauza libertasaun nasional nian".

"Kondekorasaun (…) fó prémiu ba korajen no determinasaun hosi guerilleiru sira Libertasaun Nasional nian ne'ebé kombate ona no mate ona iha luta no signifika onra ida ba imi no ba Forsa Armada sira", nia hatete.

"No, nune'e, ho justisa tomak maka ha'u fó rekoñesimentu públiku iha serimónia ne'e, bainhira fó ba Estandarta Nasional F-FDTL nian Orden FALINTIL nian no determina distintivu ne'e iha Estandarte Nasional ba imi nia responsabilidade", nia esplika.

Xefe Estadu husik klaru iha nia diskursu orgullu tanba serbi no lidera ona grupu ne'ebé hahú hanesan forsa rezisténsia ida no transforma ona iha instituisaun ida ne'ebé garante soberania nasional.

"Ha'u fila fali mai uma ne'e, la'ós ba despedida ida, maibé ba liafuan ida gratidaun nain no fidelidade. Ha'u hakarak atu imi hotu hatene katak, nu'udar sidadaun, ha'u nia rekoñesimentu sei eternu tanba iha priviléjiu boot iha ha'u nia moris: sai nu'udar soldadu ida Timor-Leste nian", nia hatete.

Taur Matan Ruak hanoin hikas momentu ikus sira antes harii formal F-FDTL, iha 2001, bainhira hamutuk ho soldadu sira iha nia komando - iha tempu ne'ebá hanesan hela rezisténsia armada hosi rezisténsia timoroan nian - konsentra iha Aileu "hafoin luta armada naruk no todan ida iha rezisténsia hasoru okupasaun estranjeiru no hein ho ansi ba objetivu ne'ebé hanoin hosi luta ida dura tinan 25 nia laran - independénsia Timor-Leste nian".

"Hatene katak dalan transformasaun nian hosi forsa guerilleiru nain iha forsa armada sira, FDTL, sei naruk no sei husu esforsu no solidariedade hosi ita hotu", nia hatete no nune'e maka presiza ona apoiu internasional no konstrusaun hosi instituisaun timoroan sira nian.

Xefe Estadu insisti ona iha nesesidade hodi mantén karakter "nasional tebes no laiha partidu ruma" hosi asosiasaun konstitusional entre Prezidente Repúblika no Forsa Armada sira "objetivu ne'ebé, nafatin, tenki hetan konsensu maka'as no atensaun prioritáriu ida hosi ajente polítiku tomak no hosi órgaun soberania nian".

Nia hanoin, liuliu, tinan ikus, ho tensaun balun iha lideransa F-FDTL nian maibé ne'ebé militar sira "halo kestaun atu ita nia polítiku sira respeita ba prinsípiu sira transparénsia no étika nian, kontribui ba reforsu hosi klima ida uniaun nian, estabilidade no seguransa nian".

"Imi hatene hein hakmatek ba desizaun polítiku ne'ebé hatudu profisionalizmu aas, prova ida ba maturidade demokrátiku ne'ebé boot no respeitu institusional ida no sentidu serbisu ba Timor-Leste", nia hatete.

Taur Matan Ruak husik, iha partikular, "homenajen loloos" ida ba atuál komandante F-FDTL nian, major jeneral Lere Anan Timur (ne'ebé troka Taur Matan Ruak rasik iha xefia forsa defeza nian), "ne'ebé nia banati tenki konstitui hanesan fonte inspirasaun ba jerasaun futuru sira" no na nia númeru daruak, brigadeiru Filomeno Paixão.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: