sexta-feira, 3 de fevereiro de 2017

Forsa defeza timoroan tenki iha kapasidade adekuadu, adapta ba nasaun - PR

Futuru hosi forsa defeza timoroan sira nian tenki iha bazu iha balansu entre vizaun estratéjiku adekuadu ida no di'ak no sistema ida hosi forsa sira ne'ebé adapta ba nasaun, liuliu iha kuadru ida hosi limitasaun orsamental sira, hatete hosi Prezidente Timor-Leste nian iha loron-kinta ne'e.

"Iha kuadru ida ho limitasaun orsamentu maka'as, dalan hodi hala'o tenki hakbesik ba vizaun estratéjiku ida ne'ebé estabelese hosi forsa adekuadu no efisiente sira, ho sistema ida hosi forsa sira ne'ebé adapta ba ita nia nasaun, ba objetivu sira ne'ebé ita halo no ba ita nia kapasidade no posibilidade sira", Taur Matan Ruak hatete.

"Tanba ne'e tenki presiza regula ekuadramentu konseptual tomak ho dalan realista no adekuadu ba dalan sira ne'ebé fiar katak bele iha, hodi bele iha koerénsia hosi diploma sira ne'ebé elaboradu, nune'e implika katak sai hanesan rezultadu hosi planeamentu estratéjiku adekuadu ida, revistu beibeik", nia hatete.

Taur Matan Ruak, ne'ebé ko'alia iha serimónia aniversáriu Falintil-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) nian ba dala 16, iha Díli, refere ba prosesu polítiku hosi transformasaun instituisaun nian, ne'ebé halo hahú hosi rezisténsia arma nian ne'ebé muda, iha tinan 2001, ba forsa armada sira nasional nian.

"Transformasaun hosi instituisaun FALINTIL-Forsa sira Defeza Timor-Leste nian hanesan prosesu polítiku ida iha evolusaun ne'ebé Forsa Armada sira tenki simu orientasaun adekuadu sira hodi lori mudansa sira no transformasaun nesesáriu sira", nia hatete iha nia diskursu ikus nu'udar xefe Estadu no komandante supremu hosi forsa sira timoroan nian.

Iha sentru transformasaun nian iha Konseitu Estratéjiku hosi Defeza no Seguransa Nasional Timor-Leste nian ne'ebé, nia hatete, hein katak iha "reavaliasaun hosi knaar no funsaun sira hosi instituisaun sira defeza no seguransa Estadu nian".

Iha mós ho baze hosi vizaun ne'e katak sei halo "planeamentu tomak hosi investimentu ba tempu naruk (...) adekuadu ba nível hodi kumpri misaun sira F-FDTL nian, ne'ebé bele hala'o ho baze iha limiti orsamentu no ho posibilidade aas atu simu iha nível polítiku sira nian".

Taur Matan Ruak subliña mós katak kestaun hosi ekipamentu no rekursu sira seluk F-FDTL nian agora daudaun hanesan importante, istória hatudu katak ba Timor-Leste "elementu humanu no nia vontade hodi kombate maka halo diferensa nafatin".

Nune'e, nia hatete katak, futuru liuhosi "organizasaun ida ne'ebé konstitui hosi militar sira no sivil sira ne'ebé kompetente no motivadu, ho padraun formasaun ne'ebé aas, kualifikasaun no treinu".

"Nu'udar komandante supremu ha'u hatene realidade, kapasidade sira, limitasaun sira no ambisaun loloos hosi F-FDTL. Ha'u avalia nia dezempeñu hanesan forma motivu lejítimu ida konfiansa nian no orgullu ba timoroan tomak", nia afirma.

Xefe Estadu hakarak destaka F-FDTL nia esforsu iha nível rekuperasaun no kapasitasaun hosi nia rekursu humanu sira, hosi kapasidade tátika sira no operasional sira hosi forsa sira no reforsu ba koperasaun bilateral no multilateral.

Partisipasaun maka'as iha ezersísiu nasional sira no kombinadu sira no "esforsu hodi hametin F-FDTL hanesan instituisaun fundamental ida ba estabilidade no seguransa teritóriu nian" hanesan elementu sira seluk ne'ebé destakadu.

Taur Matan Ruak, komandante penúltimu hosi F-FDTL nian - ne'ebé substitui hosi responsável atual, major jeneral Lere Anan Timur - hakotu nia mandatu nu'udar xefe Estadu iha loron 20 MAiu, no deklara ona katak nia sei la kandidata fali.

Eleisaun sira marka ona ba loron 20 Marsu no iha ona kandidatu na'in lima. Prazu aprezentasaun ba kandidatura nian hotu iha loron 05 Fevereiru.

SAPO TL ho Lusa - Foto@ Presidência da República de Timor-Leste

Sem comentários: