sábado, 4 de março de 2017

Kandidata Ângela Freitas Tau Prioridade 4 iha Nia Programa

DÍLI, (ANTIL) — Kandidatu Prezidente Repúblika ba périodu 2017-2022, Ângela Freitas informa katak bainhira eleitu sai prezidente, sei tau prioridade iha setór haat (4) hanesan ekonomia (agrikultura, peska no pekuaria), edukasaun no saúde (sosiál) inklui infrastrutura tanba setór sira ne’e importante.

“Iha kampaña, ha’u foka liu ba setór agrikultura tanba iha setór ne’e importante tebes ba povu enjerál,” hateten kandidata Ângela Freitas hodi responde pergunta ANTIL kona-ba nia planu prioridade ba kampaña prezidensiál, iha nia rezidénzia Bairo Formosa, Díli, Kinta (02/02/2017) semana ne’e.

Kandidata ho númeru neen ne’e esplika katak ita ko’alia kona-ba agrikultura, ita refere ba pekuária nomós peska. Setór ne’e, ligasaun entre ida ba ida, importante tebes oinsa mak ita bele kapasita ita-nia joven sira, ita-nia feto maluk sira atu bele partisipa ho másimu ba setór ba refere tanba setór ne’e mak hatama rendimentu ba família alende rendimentu ba nasaun.

Tuir mai setór edukasaun tanba setór ne’e sei hasoru problema ne’ebé komplikadu liliu haree ba kualidade. “Ita haree katak ohin loron, ita hasoru problema ne’ebé komplikadu tebes. Parte edukasaun barak, ita haree univesridade sira, eskola sira ne’ebé la iha kualidade tanba ne’e duni ita presiza hadi’a, atu nune’e fasilita ita-nia oan sira, atu bele kapasita ita-nia oan sira atu nune’e bele hetan prosesu ensinu ne’ebé iha kualidade,” nia akresenta.

Kandidata Ângela Freitas hatutan, alende setór rua ne’e, setór seluk ne’ebé sai mós nia prioridade mak setór saúde, tanba tuir nia, ohin loron, ajénsia internasionál sira deteta katak rai Timor, 82% mak mal nutrisaun.

“Ne’e duni, setór ida ne’e, presiza fó atensaun maka’as atu ita hotu, povu tomak hotu hetan kondisaun ne’ebé saudável atu prepara sira-nia oan sira atu nune’e bele eduka sira-nia oan sira atu bele asesu ba edukasaun,” realsa kandidata ne’e.

“Tanba ne’e duni, ha’u hanoin alimentasaun importante tebes ba povu tomak enjerál. Ne’e duni, hanesan inan ida, ha’u mós atu servi, la’ós atu ukun maibé atu serbi oan sira ne’ebé mak durante ne’e la iha atensaun husi estadu,” nia hatutan.

Kandidata nu’udar feto únika entre kandidatu na’in ualu ne’e mós hateten, estadu rasik mós laduun kria kondisaun ne’ebé hetan partisipasaun másima joven sira iha prosesu dezenvolvimentu liliu ita-nia feto maluk sira ne’ebé hetan diskrimasaun iha Timor-Leste.

“Ha’u hanoin ida ne’e, tenke rona. Partisipasaun feto importante tebes atu bele enkaixa feto sira iha nível, husi leten to’o iha karaik atu nune’e sira rasik bele espresa sira-nia talentu, sira-nia matenek atu bele dezenvolve nasaun ida ne’e ba oin,” nia haklaken.

Husu kona-ba oinsa nia esperansa ba eleisaun prezidensiál ne’e, kandidata Ângela Freitas hateten katak ida ne’e diretu ida, direitu jéneru. “Ita tenke promove duni, igualidade jéneru. Igualidade jéneru oinsa mak ita ko’alia, enkuantu ita la partisipa másimu ita-nia feto maluk sira iha palku polítika. Ita ko’alia kona-ba palku polítika la’ós de’it ita ema sira ne’ebé envolve iha partidu polítiku maibé ita-nia moris lorloron ida ne’e mak polítika,” nia esplika.

Kandidata ho númeru neen ne’e reforsa, polítika, sistema ladi’ak, aumenta ita-nia moris la di’ak. “Tanba ida ne’e duni, ha’u hanesan inan ida, hamriik hanesan inan ida ne’ebé mak haree nesesidade oan sira ne’ebé durante ne’e la konsege estadu ne’e fó atensaun i bainhira ha’u hanesan inan ida atu fó protesaun, seguransa ida atu nune’e ita labele hetan fali oan sira diskriminadu iha país ida ne’e nia laran,” konklui kandidata ne’e.

Vizaun kandidata prezidente, Ângela Freitas mak serbisu hamutuk kaer-metin soberania, reunifika unidade nasionál, moris ho dignidade no prospriedade. Nia misaun mak hametin soberania no identidade nasaun ne’ebé forte, realiza no hametin ekonomia nasionál, realiza estadu ne’ebé forte no efetivu nomós hadi’a ekonomia povu nian.

Ajenda kampaña ba kandidata prezidente repúblika périodu 2017-2022, Ângela Freitas, sei hahú iha kapitál Díli no sei termina iha Oecuse no fila mai Díli hodi termina loloos nia kampaña. Tipu kampaña ba kandidata ne’e mak komisiu, fahe brosur nomós fahe estiker.

Kandidata prezidente repúblika périodu 2017-2022, Maria Ângela Freitas da Silva moris iha Baucau (Bahu), 10 Novembru 1969 husi aifuan domin Paulo Freitas da Silva, husi Viqueue no Zizina Maria Tchon husi Baucau, Tirilolo.

Kandidata ne’e nia abilitasaun literária, pré-primária iha Ossu-Viqueque (1974-1975), primária iha eskola primária VII, Balide-Díli (1976-1982), pre-sekundária iha Liceu, Díli (1982-1985) no sekundária iha Sekola Menengah Atas (SMA) I, Díli (1985-1988).

Tuir mai, ensinu superiór, kandidata ne’e kontinua nia estudu iha Universidade Atma Jaya, Jakarta hodi foti Fakuldade Medisina (1988-1991) ho tan Universidade Gadja Mada (UGM), Jogjakarta foti Fakuldade Petróleo.

Seluk, kandidata Ângela Freitas hasai mós nia grau akadémiku iha Austrália liliu iha Griffith University hodi foti Political Science no hetan diploma (1992-1995), tuir mai, gradua mós iha Medical Practitioner iha universidade ne’ebé hanesan iha 1992-1997 nomós gradua iha Fakuldade Direitu, iha universidade ne’ebé hanesan mós (1993-1996).

Atualmente, alende kandidata aan ba prezidente repúblika ba périodu 2017-2022, kandidata Ângela Freitas mós asume hela kargu nu’udar Prezidente Partidu Trabalhista. Antes asume kargu ne’e, iha 2000-2005, nia asume uluk kargu nu’udar vise-prezidente ba Partidu Trabalhistane’e rasik.

Bainhira asume kargu rua ne’e, kandidata Ângela Freitas mós partisipa iha eventu nasionál nomós internasionál oioin hanesan  partisipa iha estabelesimentu partidu polítika hodi fasilita fundasaun ne’ebé forte ba futuru, dezenvolvimentu no prosperidade nasaun foun Timor-Leste.

Haree ba esperiénsia no kualidade pesoál kandidatu prezidente feto únika ne’e, iha 2000-2001, nu’udar membru parlamentu (Konsellu Nasionál) iha governu tranzisaun hodi elabora esbosu lejislasaun governu ne’ebé focus liu ba proteje viabilidade ekonómika iha futuru no seguransa sosiál nasaun nian.

Iha 1998, nu’udar Chief Liason Officer iha Instutu Direitu Umanu nomós iha 1997-1998, nu’udar Medical Officer iha Mater Misericordi Hospital and Royal Brisbane Hospital. Seluk tan mak iha 1990-1995, nu’udar Medical Officer/Interpreter Darwin, NT,  iha Australian Navy Australian Natural Conservation Agents.

Nune’e mós, iha 1993-1994, nu’udar Konselleiru ba kombate droga no alkool iha Misaun Katólika. Iha 1990, nu’udar jestora ida iha Yayasan Timber nomós iha 1980, kandidata ne’e hanesan Sekretaria ba Direitu Umanu no Amnestia Internasionál Haji Prince and Merry Robinson, Austrália.

Kandidatura ho númeru neen ne’e, iha koñesimentu no kapasidade hodi halo komunikasaun iha lian Inglés, Portugés, Bahasa Indonézia, Tetun nomós España. Karakter kandidata Ângela Freitas ne’e nu’udar, ema ne’ebé determinada, dedikada, enerjétiku no entuziastiku.

Nune’e mós, ekselente iha komunikasaun, iha abilidade hakerek no konversa, iha abilidade hakerek relatóriu no dokumentu seluk ne’ebé ligadu ho paperwork, iha komprensaun kona-ba polítika no terminalojia medikál nian iha dalen oioin. Inklui mós, iha abilidade no konfortavel ho povu husi kultura oioin no antesedente língua ne’ebé la hanesan mós no halo relasaun di’ak ho povu sira ne’ebé ho kondisaun difísil.

Kandidata Ângela Freitas nia lema ba kampaña prezidensiál, périodu 2017-2022 mak: “Hamutuk Salva Nasaun no Povu Antes ke Tarde”.(Jornalista: Rafy Belo / Editor: Gantry Meilana)

Foto: Kandidata Espanduk Ângela Freitas nia espanduk ba kampaña prezidensiál, périodu 2017-2022. Foto ANTIL: Rafy Belo

Sem comentários: