terça-feira, 9 de maio de 2017

Sertifikadu dahuluk sira hosi rejistu propriedade entrega iha Timor-Leste

Rezidente ida hosi aldeia ida iha rejiaun Metinaro, iha lesta kapital timoroan nian, iha loron-segunda ne'e sai hanesan sidadaun timoroan dahuluk ne'ebé maka simu sertifikadu rejistu propriedade nian iha Timor-Leste.

Estra Mau Nahah halo parte hosi grupu dahuluk hosi sidadaun na'in 20 hosi zona nasaun ne'e nian ne'ebé simu sertifikadu hosi rejistu propriedade nian, iha asaun simbóliku ne'ebé marka ona faze ida hosi prosesu rejistu ba rai hosi nasaun.

Serimónia, prezidi hosi Xanana Gusmão, ministru Planeamentu no Investimentu Estratéjiku, marka inísiu entrega ba grupu dahuluk hosi sertifikadu hamutuk 311 ne'ebé halo hosi Sistema Nasional Kadastru (SNC) nian ne'ebé marka faze ikus hosi prosesu foti rejistu sistemátiku ba propriedade sira iha aldeia lima hosi suku Duyung ho Sabuli, hosi postu administrativu Metinaro, leste kapital nian.

Prosesu levantamentu ba rejistu propriedade sira, ne'ebé halo hahú hosi 2014, dezenvolve daudaun hosi GMN-H/ARM-APPRIZE no ho tutela hosi Ministru Estadu, Kordenador ba Asuntu sira Administrasaun Estadu nian no Justisa no Ministru Administrasaun Estatal, hamutuk ho Sekretaria Estadu ba Rai no Propriedade.

Xanana Gusmão felisita importánsia hosi emisaun ba sertifikadu sira hodi ajuda garanti direitu sira propriedade ba ema timoroan sira no mós permiti rezolve problema sira ne'ebé mosu nafatin kona-ba rai.

"Ami hakarak atende problema oioin ne'ebé iha ligasaun ho pose rai nain ne'ebé dalabarak hamosu krimi sira, agresaun fíziku no to'o homisídiu. Ho prosesu ne'e, kestaun sira ne'e sei rezolve ho di'ak duni", nia hatete ba Lusa.

Tanba komprova pose ba rai, sertifikadu sira bele "serve mós ba garanti fiansa ba sé maka hakarak halo atividade ekonómiku balun" permiti normaliza ordenamentu teritóriu nian, prosesu importante hodi "insentiva área produtivu".

"Nune'e ami hakarak hatán ba kestaun barak, hanesan okupasaun la lejítimu no ajuda garanti ba ema ida-idak hosi nia rai. Lalika presiza atu okupa fatin, iha ne'ebá, hodi hatete katak fatin ne'e ha'u nian", nia explika.

Ivo Valente, ministru Justisa, destaka ona importánsia hosi rejistu hodi "rekoñese titularidade" hosi rai, hodi explika katak Governu avansa hela, tuir faze, ho prosesu ne'e.

Ne'e inklui rezolve problema sira ne'ebé sei mosu, barak liu tenki hetan solusaun liuhosi mediasaun, no sira seluk haruka ba sistema judisial.

Aleinde halo rejistu na mapa ba propriedade sira iha teritóriu, SNC kria hela baze ida dadus informátiku nian hosi kadastru no sistema ida avaliasaun patrimonial nian.

Levantamentu kadastru, importante ba regularizasaun hosi titularidade propriedade iha Timor-Leste, hanesan importante hodi ajuda kria kondisaun sira hodi fortalese ekonomia, fó hanoin loloos ba propriedade rai iha nasaun.

Hahú iha fulan-Setembru 2014, iha Díli, no aumenta ba munisípiu sira seluk iha Timor-Leste to'o fulan-Juñu 2015, atividade sira hodi halo rejistu ba propriedade permiti ona rejistu hosi prédiu rihun 140 to'o fulan liubá nia rohan.

Númeru boot liu hosi rejistu sira hala'o ona iha rejiaun administrativu espesial Oecusse - besik rihun 23 - no iha munisípiu Kovalima - besik rihun 17.

Iha baze informasaun sira SNC nian ih amós rihun 50 sira seluk hosi rejistu seluk ne'ebé halo antes no sei verifika fali no hadi'a fali.

Hodi ajuda fasilita prosesu rejistu nian, ekipa sira SNC nian iha rai laran halo ona asaun regular sira sosializasaun nian, no iha tinan tolu ikus ne'e halo ona enkontru hamutuk rihun rua resin entre sira maka mediasaun hamutuk 290 resin no rezolusaun hosi problema sira.

Antes fó sertifikadu sira SNC halo prosesu sira publikasaun nian - halo dalabarak ona iha Díli no Liquiçá - no sei hala'o iha munisípiu tomak to'o tinan ne'e nia rohan.

Iha kazu Díli nian, períudu dahuluk hosi publikasaun iha publikasaun ba propriedade hamutuk rejistu 616 ne'ebé rejistu 311 simu sertifikadu iha faze dahuluk.

SNC nia serbisu inklui mós instalasaun ba Rede Jeodéziku Timor-Leste nian, inklui "materializasaun, observasaun no kálkulu hosi kordenadu sira ba konstrusaun sanulu ba orden dahuluk, 100 ba orden daruak, 202 ba orden datoluk no rihun resin ba orden dahaat.

Avaliasaun patrimonial hosi prédiu tomak ne'ebé rejistadu, dezenvolvimentu hosi 'software' espesífiku ba rejistu no jestaun informasaun kadastral nian iha Timor-Leste no produsaun kartografia topográfiku no temátiku ba teritóriu nasional tomak halo parte hosi SNC nia knaar sira.

ARMGeo, 'software' ne'ebé rekolla no jestaun hosi informasaun kadastral nian, dezenvolve espesífiku ba kadastru no ba Timor-Leste, no konstitui "software" ho lian rua, iha portugés no tétun, hosi nasaun.

Ho komponente rua, ARMGeo Sentral ho ARMGeo Móvel, 'software' hanesan "uza fásil, fleksível no sentralizadu, permiti iha informasaun kadastral tomak organizadu iha baze úniku hosi informasaun jeográfiku sira", haktuir hosi SNC.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: