quarta-feira, 25 de julho de 2018

Definisaun fronteira sira hanesan prioridade polítika externa hosi Timor-Leste


Definisaun hosi fronteira sira ho Indonézia ho Austrália hanesan "prioridade ida" hosi polítika externa Timor-Leste nian, haktuir hosi programa Governu nian, ne'ebé adianta katak iha tempu badak sei hahú fali negosiasaun sira ho Jakarta kona-ba fronteira terestre.

"Iha ámbitu hosi polítika externa, definisaun hosi fronteira tasi ho rai nian hanesan prioridade ida, tanba hanesan kestaun ida hosi soberania nasional nian. Tanba ne'e, hahú hosi inísiu independénsia nian, dezenvolve ona esforsu sira hodi hahú negosiasaun sira ho Austrália no mós ho Indonézia", bele le iha programa hosi Governu daualuk ne'ebé sei debate iha loron-kuarta iha Parlamentu Nasional iha sesaun estraordináriu.

Fronteira sira konsidera hanesan "kestaun ida soberania nian, liuliu ba nasaun ida, ne'ebé oferese ona sakrífiku tomak, durante tinan 24 resin, hodi defende nia liberdade no independénsia", refere.

"Fronteira ikus hosi luta timoroan nian maka situa iha tasi ho oseanu sira ne'ebé haleu Timor-Leste", hatutan hosi dokumentu.

Ho Indonézia, ezekutivu timoroan hakarak "ativa fali, iha prazu badak, negosiasaun sira hodi hakotu definisaun hosi fronteira rai nian, taka nune'e sesaun rua ikus (Oben/Bijael Sunan ho Citrana), iha Oecusse, "hodi hametin loloos direitu sira soberania nian kona-ba teritóriu terestre".

Kona-ba fronteira tasi ho Indonézia, "hahú ona konsulta formal sira" no nasaun rua ne'e karik "sei hahú fali negosiasaun formal sira kona-ba fronteira tasi nian hafoin definisaun final hosi fronteira sira rai nian".

Kona-ba Austrália, hafoin "momentu istóriku" hosi asinatura ba Tratadu hosi Fronteira Tasi nian, iha fulan-Marsu liubá, Governu timoroan defini hanesan "prioridade máximu" ba aplikasaun hosi akordu ne'e, liuliu nia ratifikasaun hosi parlamentu no kontinuasaun ba negosiasaun sira "ho kompañia petrolíferu sira ne'ebé envolve iha Kampu Greater Sunrise, hodi estabelese rejimi espesial ida hodi fó benefísiu ba parte rua".

Iha kapítulu hosi polítika externa, nasaun hakarak mós "hametin relasaun sira amizade nian no koperasaun bilateral ho nasaun belun sira no parseiru importante sira dezenvolvimentu nian", tau Portugal iha parte dahuluk, tuir Austrália, Indonézia, Estadus Unidus Amérika, Kuba, Nova Zelándia, Japaun, Koreia-Súl ho Xina nune'e mós nasaun sira hosi BRICS (Brazil, Rúsia, Índia ho Áfrika-Súl), hosi Komunidade Nasaun sira hosi Lian Portugeza (CPLP), hosi ASEAN (Asosiasaun hosi Nasaun sira Sudeste Aziátiku nian) no ho nasaun sira hosi rejiaun Golfu nian.

Prepara adezaun ba Commonwealth no halo reforma nasional sira hodi nune'e Timor-Leste bele sai membru efetivu hosi plenu direitu ba ASEAN hanesan mós planu seluk iha programa, nune'e mós ho reforsu hosi lasu amizade nian ho Santa Sé ho aposta iha projetu sira koperasaun nian iha Uniaun Europeia.

Kona-ba diáspora timoroan, Governu afirma "determinadu hodi promove nafatin medida sira" apoiu nian ba emigrante sira, hato'o "lejislasaun ne'ebé permiti hametin prestasaun serbisu públiku nian ba sidadaun timoroan sira iha estranjeiru, liuhosi embaixada sira ho konsuladu sira" Timor-Leste nian, "hala'o mekanizmu sira apoiu nian no protesaun konsular nian ba sidadaun timoroan nian ne'ebé maka hela iha estranjeiru" no "hadi'a dalan sira divulgasaun ba informasaun hosi komunidade timoroan sira iha estranjeiru kona-ba moris ho interese sira hosi nasaun".

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: