terça-feira, 20 de dezembro de 2016

Eis-ministra timoroan hatama apelu ba prizaun preventivu no rekuza ba pedidu delegasaun nian


Eis-ministra Finansa timoroan nian apela ba desizaun hosi Tribunal Díli nian, ne'ebé nia iha dauadun julgamentu, hodi aplika prizaun preventivu ba nia no hodi la simu pedidu ida delegasaun nian hosi prosesu iha tribunal portugés sira nian.

Emília Pires nia rekursu, ne'ebé Lusa hetan iha loron-sábadu ne'e, aprezenta tiha ona iha Tribunal Rekursu iha loron-kuarta no kestiona validade hosi despaxu oral loron 30 Novembru hosi Tribunal Díli nian relasionadu ho prosesu ne'ebé nia hetan akuzasaun, ho eis-visi-ministra Saúde nian Madalena Hanjam.

Sira na'in rua hetan akuzasaun ba partisipasaun ekonómiku iha negósiu no administrasaun ne'ebé ladi'ak tanba iregularidade sira bainhira sosa kama ospitál sira nian hamutuk atus resin iha kontratu ida ho ligasaun ba Emília Pires nia laen nia empreza, ho akordu ida entre sira na'in tolu hodi hala'o negósiu ho folin dolar rihun 800.

Defeza repete katak despaxu ikus hosi Tribunal Díli nian hanesan "ezemplu ida" hosi tribunal ida katak "halo nafatin sala todan sira hasoru lei, fó sai desizaun sira ne'ebé la justu ne'ebé laiha mínimu fundamentu nian".

Sesaun loron 30 Novembru nian - ne'ebé marka ona ba iha loron-tersa oinmai leitura sentensa hosi prosesu nian - grupu hosi juís sira desidi substitui medida koasaun nian ne'ebé aplika ba Emília Pires, ne'ebé pasa hosi proibisaun hodi sai hosi nasaun lahó autorizasaun ba prizaun preventivu, emiti orden ida kaptura nian.

Defeza konsidera katak "laiha razaun ruma" atu Tribunal muda medida koasaun nian no argumenta katak "laiha desizaun hodi kompete no mós konsagrasaun legal" ba fundamentu sira ne'ebé Tribunal uza hodi rejeita delegasaun hosi prosesu iha tribunal portugés sira nian.

Tribunal bazeia nia rekuza iha "la aseita legalidade hosi delegasaun nian iha prosedimentu hafoin pronunsiasaun hosi desizaun", iha "deskoñesimentu hosi nasionalidade portugéza hosi arguida nian, tanba nia uluk hanesan membru ida hosi Governu Timor-Leste nian", iha "ezisténsia hosi tratadu entre Portugal ho Timor-Leste" ne'ebé permiti delegasaun no iha "violasaun hosi soberania Estadu Timor-Leste nian".

Desizaun ne'e fó sai lahó Emília Pires nia prezensa iha Díli tanba nia hetan autorizasaun hosi Tribunal hodi halo viajen hodi reprezenta Estadu timoroan no , tuir defeza, tenki adia nia regresu ba Timor-Leste tanba motivu saúde nian.

Tuir defeza, asidente ida halo aumenta kondisaun ladi'ak ba lezaun antigu ida hodi tenki halo intervensaun sirúrjika ida, nune'e impede atu nia fila ba Timor-Leste iha prazu ne'ebé previstu. Halo ona operasaun iha Austrália iha loron 05 Novembru no agora daudaun iha Portugal hodi halo tratamentu médiku sira ne'ebé espesializadu.

Defeza hatete iha rekursu ho pájina 32 katak iha akordu oioin hosi koperasaun judisial entre Portugal ho Timor-Leste, katak prosesu ne'e la atribui ba faktu ida "katak iha infrasaun ho baze polítika ka infrasaun ne'ebé iha ligasaun ba infrasaun polítiku" no kumpri rekizitu sira hosi lei koperasaun judisiáriu internasional penal nian.

Entre argumentu sira ne'ebé aprezenta, defeza la simu teze hosi Tribunal ne'ebé hatete katak delegasaun kazu nian sei reprezenta lakon soberania, hodi konsidera katak pedidu delegasaun nian previstu iha konvensaun internasional sira ne'ebé Timor-Leste asina no iha lei ida ne'ebé aprova hosi Parlamentu Nasional timoroan.

Defeza rejeita mós katak Emília Pires tenta atu halai, hodi konsidera katak bainhira nia hakarak halao "nia sei la informa autoridade sira kona-ba nia paradeiru" no liuliu aprezenta pedidu ida delegasaun prosedimentu nian ba Portugal ne'ebé "maski adia, sei lori ba nia perseguisaun penal iha nasaun ne'e".

Polémika ne'ebé marka ona objetivu ikus hosi kazu, mediátiku liu iha istória sistema judisial nasaun nian, aumenta hafoin, iha loron 19 Novembru liubá, Lusa fó sai katak eis-ministra husu ona delegasaun ba nia prosesu ba Portugal, ho razaun katak iha falta kapasidade ka vontade hodi hametin justisa hosi sistema judisial timrooan nian.

Emília Pires nia rekerimentu lakohi atu impede Tribunal Díli hodi fó sai desizaun, maibé husu de'it atu rekursu sira ne'e julga iha tribunal portugés sira nian, hodi sustenta katak posibilidade hosi pedidu "transmisaun hosi prosesu penal" defini ona iha lei timoroan 15/2011, kona-ba Koperasaun Judisiáriu Internasional Penal nian.

Artigu ne'e, ne'ebé hatete katak prosesu-krimi sira ne'ebé akontese iha Timor-Leste "bele delega ba iha Estadu estranjeiru ida ne'ebé simu", inklui entre kondisaun sira ne'ebé husu aspetu sira hanesan tempu hosi kastigu máximu posível ka bainhira arguidu iha nasionalidade hosi Estadu estranjeiru nian.

Hahú hosi rekerimentu ne'e, imprensa timoroan nakonu ho krítika sira hosi kuadrante polítiku oioin no hosi reprezentante sira sosiedade sivil timoroan nian kona-ba Emília Pires nia asaun, ho insultu sira aumenta iha rede sosial sira no debate sira kona-ba eis-governante apela ba nia nasionalidade daruak, portugeza.

Situasaun ne'e halo Dionísio Babo, ministru Estadu, Kordenador hosi Asuntu sira Administrasaun Estadu no Justisa nian, afirma, iha deklarasaun sira ba Lusa, katak Emília Pires hetan daudaun "julgamentu iha imprensa", ho notísia sira ne'ebé "manipula" no halo foer debate no ignora sira nia direitu fundamental sira.

Iha fulan-Marsu liubá, iha entrevista ida ba Lusa, Emília Pires hatete katak tribunal sira hakarak uza hanesan "vingansa" hasoru Governu no informa ona ba nia katak sei hetan kondenasaun ba kadeia tinan 10.

Iha alegasaun ikus sira, iha 20 Setembru liubá, Ministériu Públiku aprova ona buat hotu no husu ona kastigu ida kadeia tinan 10 ba Emília Pires no Madalena Hanjam.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: