quinta-feira, 16 de março de 2017

Governu fó loron rua ba toleránsia nian

Governu timoroan fó toleránsia ba funsionáriu públiku tomak iha loron 20 Marsu, loron eleisaun prezidensial nian, no loron 21 Marsu, hodi ema tomak bele halo viajen no vota iha fatin sira ne'ebé ema halo sira nia resenseamentu.

"Tanba ema sira ne'ebé vota barak halo resenseamentu iha sira nia munisípiu orijente, ne'ebé la'ós iha kazu barak, iha sira nia hela fatin, sei presiza atu sira halo viajen hodi bele ezerse sira nia direitu no dever polítiku no fila fali ba fatin rezidénsia", explika hosi nota ida Governu nian.

Desizaun, ne'ebé sei akompaña hosi instituisaun sira seluk iha Timor-Leste, bazeia iha lejislasaun ne'ebé hatete katak toleránsia pontu bele fó "ho motivu akontesimentu nasional, iha kazu partikular ne'e maka loron eleitoral ida".

Diretor hosi Eskola Portugeza Díli nian, Acácio Brito, konfirma ona ba ajénsia Lusa katak sentru eskolar ne'e sei taka mós iha inísiu findesemana oinmai, fó hanoin katak funsionáriu sira hanesan ema timoroan sira no barak sei la halo votasaun iha kapital.

Medida ne'e sei afeta mós banku sira, ne'ebé baibain tuir toleránsia pontu ne'ebé fó sai hosi Governu.

Diretor BNU nian, Fernando Torrão Alves, explika ona ba Lusa katak banku karik sei taka iha loron-segunda no loron-tersa, ho sede loke ba públiku espesialmente iha loron-sábadu tanba fahe hela kartaun foun sira ba kliente sira tanba alterasaun ida iha sistema.

Eleisaun sira loron 20 Marsu iha kandidatu na'in ualu, menus haat duké iha tinan 2012 no númeru hanesan duké iha tinan 2007.

Boletin votu nian hahú ho Antonio Maher Lopes, Fatuk Mutin, kandidatu apoia hosi Partidu Sosialista Timor nian (PST).

Francisco Guterres Lu-Olo (apoia hosi Fretilin no hosi CNRT) iha pozisaun daruak iha boletin, tuir kandidatu independente sira Amorim Vieira ho José Neves no José Luis Guterres, deputadu no eis-ministru Negósiu Estranjeiru nian (apoia hosi Frente Mudansa).

Iha pozisaun daneen boletin nian iha kandidatu feto úniku ba Prezidénsia, Ângela Freitas, prezidente hosi Partido Trabalhista (PT), iha pozisaun hitu iha kandidatu independente Luis Tilman no iha pozisaun ualu iha kandidatu ne'ebé apoia hosi Partidu Demokrátiku (PD), António da Conceição, ne'ebé suspende ona nia knaar nu'udar ministru Edukasaun to'o hakotu kampaña.

Kampaña eleitoral hotu iha loron-sesta ne'e ho debate ida ne'ebé sei partisipa hosi kandidatu na'in ualu.

Aleinde asaun hamutuk ne'e, kandidatu na'in haat hosi na'in ualu maka iha asaun previstu ba loron-sesta, liuliu Antonio Maher Lopes ho Francisco Guterres Lu-Olo, ho kampaña sira iha Díli, José Luis Guterres ho kampaña iha Baucau (sidade boot daruak iha nasaun) no António da Conceição, kampãna ida iha Liquiçá, iha oeste kapital nian.

Ângela Freitas iha nia kampaña ikus iha loron-kinta iha Pante Makasar, iha enklave Oecusse Ambeno, Luis Tilman hakotu kampaña iha loron hanesan iha Letefoho, distritu Ermera, iha súl Díli nian.

José Neves ho Amorim Vieira iha sira nia kampaña ikus iha loron-kuarta ne'e, iha illa Ataúro.

Ema hamutuk 747.252 ne'ebé hela iha Timor-Leste maka rejista ona hodi vota, na'in 853 hela iha Austrália no na'in 479 iha Portugal, haktuir hosi informasaun hosi Sekretariadu Tékniku Administrasaun Eleitoral (STAE).

Eleisaun prezidensiais no lejislativu sira iha tinan ne'e hanesan votasaun dahuluk sira hosi timoroan nian iha estranjeiru, liuliu iha Portugal no iha Austrália, iha inisiativu ida ne'ebé Governu hakarak aumenta iha futuru.

Prezidensial sira sei iha meza votu hamutuk 941 iha sentru sira votasaun hamutuk 693, ne'ebé obriga kontrasaun ba funsionáriu rihun 10 resin hodi akompaña eleisaun. Kontrata ona 'brigadista' hamutuk na'in 693 - responsável ida ba sentru votasaun ida - no ofisial eleitoral sira hamutuk 9.410, na'in sanulu ba meza ida votu nian.

Prosesu eleitoral sira iha tinan ne'e iha orsamentu ida besik dolar millaun 10 ba STAE, tau hamutuk ho millaun 1,5 ba Forsa sira Defeza nian (F-FDTL) no millaun 2,5 ba polísia (PNTL).

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: