quarta-feira, 12 de abril de 2017

Xanana Gusmão: Konsiliasaun ONU kona-ba fronteira iha Tasi Timor sei mosu iha akordu ka relatóriu

Prosesu konsiliasaun iha ONU kona-ba diverjénsia fronteira iha Tasi Timor nian entre Timor-Leste ho Austrália sei hamosu, to'o fulan-Setembru, akordu ida entre nasaun rua ka relatóriu ida ho rekomendasaun sira, fó sai hosi fonte timoroan iha loron-kinta.

"Komisaun iha fulan-Setembru sei to'o konkluzaun ida: sei iha akordu ida entre nasaun rua ka sei halo relatóriu ida hosi komisaun ho rekomendasaun sira ba sekretáriu-jeral ONU nian (António Guterres)”, hatete hosi Xanana Gusmão, ministru ba Planeamentu no Investimentu Estratéjiku Timor-Leste nian ne'ebé halo parte hosi komisaun konsiliatóriu.

Xanana Gusmão ko'alia ba jornalista sira hafoin hasoru malu ho prezidente Asembleia Repúblika Portugal nian, Ferro Rodrigues, no ho prezidente hosi grupu parlamentar hosi Portugal-Timor-Leste, José Soeiro, iha Asembleia Repúblika portugeza, iha Lisboa.

"Ami tenki uza mekanizmu ne'ebé hanoin hosi Konvensaun ONU nian kona-ba Direitu Tasi nian, ne'ebé loke dalan hodi harii komisaun konsiliatóriu ida" entre Timor-Leste ho Austrália, hatutan hosi eis-primeiru-ministru no antigu Prezidente timoroan nian.

Tuir Xanana Gusmão, komisaun ne'e iha membru na'in lima, na'in rua hili hosi Timor-Leste, na'in rua hosi Austrália, no mós prezidente na'in ida (embaixador Peter Taksøe-Jensen).

Xanana Gusmão hatete katak nia vizita ona Washington, Estadus Unidus, entre loron 27 no 31 fulan-Marsu, hodi partisipa tan iha "audiénsia ida hosi komisaun konsiliasaun" hosi ONU.

"Iha fulan-Juñu ami sei iha tan audiénsia ida, iha fulan-Jullu ida seluk tan, no ikusmai maka iha fulan-Agostu no, iha fulan-Setembru, sei prodús akordu ida entre nasaun rua ka relatóriu ida hosi komisaun hodi halo rekomendasaun sira no ne'ebé sei aprezenta ba sekretáriu-jeral ONU nian", ministru timoroan hatete fila fali.

Delegasaun sira hosi Timor-Leste ho Austrália, iha fulan-Marsu nia rohan, hasoru malu fali ho Komisaun Konsiliasaun nian iha Estadus Unidus hodi rezolve diferensa sira kona-ba fronteira tasi nian iha Tasi Timor, fó sai hosi tribunal arbitrajen iha loron-kuarta.

Iha loron 30 Marsu, komisaun parlamentar australianu ida aprova ona negosiasaun sira entre Austrália ho Timor-Leste ba definisaun hosi fronteira tasi nian entre nasaun rua ne'e, rekoñese katak suspensaun hosi tratadu atual ida hanesan hakat importante iha diálogu ne'e.

Rekomendasaun halo ona hosi Komisaun Parlamentar Permanente Konjuntu hosi Tratadu kámara rua Parlamentu australianu nian iha relatóriu hosi inkéritu alargadu kona-ba konsekuénsia sira bainhira hakotu tratadu entre Timor-Leste ho Austrália, ne'ebé aplika iha Tasi Timor.

Iha loron 10 Janeiru, Parlamentu Nasional Timor-Leste nian aprove ona ho unanimidade, iha reuniaun privadu ida, rezolusaun ne'ebé konfirma suspensaun hosi tratadu ne'ebé asina iha tinan 2006 no ne'ebé la hala'o tratadu bilateral orijinal ne'ebé asina iha 20 Maiu 2002.

Notifikasaun timoroan nian hodi hapara tratadu 2006 (CMATS) halo parte iha pakote ida hosi medida sira ne'ebé Timor-Leste no Austrália konkorda ona, iha kontaktu sira ne'ebé hala'o ona entre loron 10 no 13 Outubru, "destinadu hodi fasilita prosesu konsiliasaun no harii kondisaun adekuadu sira hodi hetan akordu kona-ba fronteira marítimu permanente sira iha Tasi Timor".

Xanana Gusmão, ne'ebé hanesan membru hosi Konsellu Konsultivu hosi G7+ (grupu hosi nasaun hamutuk 20 ne'ebé konsidera hanesan fraku), iha loron-kinta ne'e vizita Parlamentu portugés hamutuk ho prezidente hosi organizasaun internasional ne'e no mós ministru Planeamentu hosi Serra Leoa, Momodu Lamin Kargbo, no membru sira seluk hosi instituisaun ne'e.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: