terça-feira, 16 de maio de 2017

Ramos-Horta: Timor-Leste tenki serbisu ho CPLP hodi implementasaun maka'as portugés

Timor-Leste tenki serbisu ho parseiru internasional sira, liuliu CPLP, hodi avansa iha implementasaun portugés nian, inklui buka aumenta iha nasaun modelu hosi eskola portugeza Díli nian, hatete hosi José Ramos-Horta iha loron-segunda ne'e.

"Presiza atu Estadu timoroan, serbisu ho CPLP [Komunidade hosi Nasaun sira Lian Portugeza nian] hodi avansa iha implementasaun portugés nian. Maibé la haluha tétum, ne'ebé presiza hadi'a tebes", eis-Prezidente Repúblika hatete iha Díli.

Iha intervensaun iha Kongresu Nasional Edukasaun nian ba dala tolu, Ramos-Horta fó hanoin relasaun íntimu entre tétum ho portugés, "ne'ebé liafuan sia entre liafuan sanulu ne'ebé ema hatete iha tétum hanesan portugés".

Sinal loloos ida katak "revela influénsia portugés nian iha dezenvolvimentu no formasaun lian tétum nian".

Eis-Prezidente timoroan ko'alia iha Kongresu Nasional Edukasaun nian ba dala tolu, ne'ebé sei halo to'o loron-kuarta hodi defini akordu nasional ida kona-ba área edukativu.

"Área edukasaun sempre hanesan área ida problemátiku tebes iha nasaun sira iha dezenvolvimentu no mós iha nasaun estabilizadu sira. Ha'u komprende tebes dezafiu sira edukasaun nian", nia hatete.

"Maibé dezenvolvimentu nasaun nian hanesan imposível bainhira laiha polítika loloos ida lian nian, hosi lian ne'ebé maka hanorin. Polítika ida ho baze iha realidade istórika no estratéjiku", Ramos-Horta defende.

Prémiu Nobel Dame hanoin hikas katak dezde inísiu luta ba independénsia Timor-Leste nian, antes invazaun, lideransa timoroan aposta ona iha defeza portugés nian hanesan elementu identitáriu.

"La'ós hanesan desizaun ida ho saudades nian, maibé tanba kestaun ida seguransa nian, kestaun susar ida hodi oinsá defende identidade ne'ebé ami defende iha tinan 24 nia laran. Funu no okupasaun liu ona, ita tenki hametin liberdade nasional ne'e, dezenvolve identidade ne'e, konsolida dame", nia hatutan.

Ohin loron, Timor-Leste tenki buka aumenta iha nasaun tomak modelu hosi eskola portugeza Ruy Cinatti, iha Díli, "eskola ida ho kualidade extraordináriu nian, di'ak tebes hanesan eskola sira iha Portugal no ne'ebé kumpri ezijénsia hosi instituisaun ensinu nian hosi Uniaun Europeia", nia hatete.

Ramos-Horta fó hanoin katak nasaun luta nafatin "hodi hadi'a kualidade ensinu nian no hodi hadi'a kualidade formasaun hosi profesor sira nian", efeitu sira ne'ebé mosu hosi situasaun dramátiku ida hafoin hosi okupasaun indonéziu.

"Ita tenki rekoñese buat ne'ebé nasaun halo ona. Hahú hosi zero. La'ós de'it iha planu hosi falta infraestrutura sira, maibé hetan hosi sosiedade ida lahó abut, refujiadu sira, deslokadu sira. Kuaze família barak ho trauma no ita iha ekonomia zero", nia afirma.

Iha enkontru hanesan, Mari Alkatiri, eis-primeiru-ministru no atual prezidente hosi Rejiaun Administrativu Espesial hosi Oecusse-Ambeno, defende ona "aventura hodi dezafia padraun antigu sira" no buka atu Timor-Leste no ema timoroan sira proteje "nia diferensa ne'ebé hetan durante kuaze sékulu lima".

Polítika edukativu tenki ajuda ema timoroan sira hodi "komprende istória no nia papel iha istória rasik", permiti afirma nia diferensa "hanesan instrumentu indispensável hodi kombate tendénsia sira lideransa sira iha rejiaun no iha mundu", nia hatete.

Portugés no tétun, iha interasaun, ajuda ona "harii identidade úniku ida iha rejiaun no iha mundu" no uluk no ohin loron sai hanesan "elementu ida ne'ebé iha efeitu reforsu nian hosi identidade no defeza ba soberania", nia afirma.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: