terça-feira, 16 de maio de 2017

Reitor: Timoroan sira presiza domina portugés no igreja bele sai parseiru iha esforsu ne'e

Reitor timoroan ida defende ona iha loron-segunda ne'e katak Governu, Igreja ho sosiedade sivil tenki hametin parseria hodi tulun ema timoroan sira hodi domina lian portugeza, ne'ebé nia konsidera importante ba siénsia no koñesimentu tékniku. 

"Timor-Leste tenki iha konsiénsia katak tenki domina portugés. Lahó nia, ita lakon ita nia identidade linguístika rasik iha mundu ohin loron", hatete hosi Domingos Alves, reitor hosi Institutu Filozofia no Teolojia Fatumeta nian (IFTF).

Iha Kongresu Nasional Edukasaun nian ba dala tolu, padre timoroan rejeita ona saida maka hanesan komentáriu "lahó utilidade no laiha rezultadu" hosi sira ne'ebé refere ba lian portugeza hanesan "lian hosi kolonialista sira nian" no hatete katak aprende lian dalima ne'ebé maka ema ko'alia liu iha planeta "hanesan vantajen ida".

"Hanesan ami nia objetivu iha edukasaun hodi hetan kualidade ensinu nian. Nune'e tenki iha unidade hosi pensamentu nasional iha edukasaun no la'ós ida-idak dada ba nia intensaun", nia afirma.

"Timor-Leste la'ós hanesan kampu ida hodi halo experiénsia tuir sira ne'ebé maka iha liu kbiit, maibé hanesan fatin ida ne'ebé planu sira tenki hetan preparasaun di'ak", nia konsidera.

Maski inglés bele hanesan fásil hodi aprende, "la'ós tanba fásil maka identifika povu ida", liuliu iha kazu hosi ema timoroan sira ne'ebé uza ona portugés "hanesan lian rezisténsia nian" no ne'ebé, maski hosi fraku "hanorin iha ai-laran" ema barak ko'alia no hakerek ona ho di'ak, nia hatete.

Kursu sira liabn inglés nian "iha barak iha fatin oioin iha Díli", hatete hosi Domingos Alves, ne'ebé halimar ho susar hosi dosente sira hodi hanorin lian portugeza, ne'ebé bele explika auzénsia hosi kursu sira portugés nian.

"Atu prosesu edukasaun nian iha Timor-Leste bele hetan nia perfeisaun no kualidade, Ministériu Edukasaun tenki konvida esforsu tomak ne'ebé presiza hodi halo sai di'ak liu kualidade hosi profesor sira no halo sai fásil aprendizajen lian portugeza nian", nia konsidera.

"Nune'e tenki iha instituisaun parseria sira, entre sira maka igreja, ne'ebé bele kontribui maka'as iha luta komun ne'e", nia refere.

Padre fó hanoin hikas knaar importante hosi igreja iha área edukativu iha Timor-Leste no insisti atu Governu tenki fasilita abertura hosi koléjiu foun sira, internatu sira no semi-internatu sira "ne'ebé obriga alunu sira hodi iha tempu barak liu iha edukasaun diáriu nian".

Esforsu ida ne'ebé sei ajuda mós "kombate baruk no insensibilidade eskolar no nível matenek ne'ebé ki'ik hosi joven sira" no nesesidade edukativu sira iha inísiu eskolaridade nian ne'ebé kria joven sira ho "falta hosi pensamentu krítiku, reflexivu no lójika ida".

Alves hamutuk ho sira ne'ebé maka defende ba aumentu ida hosi orsamentu ba edukasaun, ne'ebé iha de'it entre 6% hosi Orsamentu Estadu timoroan nian, maibé dezafia mós área privadu, sosiedade sivil no igreja rasik hodi "lori kestaun edukasaun nian ne'ebé importante tebes".

Domingos Alves destaka oba dezafiu demográfiku sira, hodi konsidera katak nasaun ida ne'ebé metade hosi nia populasaun iha menus tinan 15 Governu tenki, iha prazu badak no médiu, tenki aposta iha ensinu primáriu no tékniku sira.

Entre aspetu sira seluk, responsável defende ona hodi aumenta formasaun no formasaun di'ak sira ba profesor sira, hodi apoia ideia hodi harii eskola foun ida ba dosente sira.

Iha istória, Domingos Alves hatete ona katak independénsia Timor-Leste iha ligasaun, paradoksalmente, ba prezensa kolónia portugeza nian no ba esforsu independentista hosi timoroan sira.

Bainhira navegador sira no misionáriu portugés sira la to'o iha Timor, "ita sei laiha independénsia, ita karik sai hanesan provínsia ida hosi Indonézia no karik ita sei la'ós hanesan ema katóliku maibé ema musulmanu", nia konsidera.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: