terça-feira, 16 de maio de 2017

Basílio do Nascimento: Konfuzaun iha polítika linguístika bele prejudika kapasidade pensamentu nian

Bispu timoroan, Basílio do Nascimento, konsidera iha loron-segunda ne'e katak konfuzaun iha polítika linguístika iha Timor-Leste, ne'ebé la permiti domíniu portugés nian no dalabarak ba gramátika ida, bele prejudika kapasidade pensamentu hosi jerasaun rua.

"Ema sira hanoin katak aprende lian ida hanesan de'it puru no akizisaun simples ida hosi léxiku. Atu halo sira entende tenki ordena léxiku sira. No ne'e iha ligasaun ho gramátika ida", hatete hosi prezidente Konferénsia Episkopal Timoroan nian no bispu Baucau nian ba Lusa.

"Laiha ona interese mai ha'u karik hanesan lian ida ka seluk. Buat ne'ebé preokupa ha'u maka ita sakrifika daudaun jerasaun rua ka tolu, lahó kapasidade pensamentu nian tanba atu hanesan tenki domina gramátika ida", nia konsidera.

Nia haree katak ema timoroan sira ko'alia lian oioin, maibé maioria ko'alia ladi'ak, bispu hatete katak tétun seidauk iha gramátika organizadu ida no, tanba ne'e, labele kontribui ba ordenamentu pensamentu nian.

"Bainhira lakohi portugés, di'ak. Maibé tau lian ida ne'ebé nia aprendizajen bele estrutura pensamentu hosi ema sira nian hodi fó posibilidade ba ema timoroan sira hodi iha kapasidade hodi hanoin. Se la'e, ita sei laiha susesu", nia konsidera.

Basílio do Nascimento ko'alia ba Lusa bainhira partisipa iha Kongresu Nasional Edukasaun nian ba dala tolu, ne'ebé hahú iha Díli iha loron-segunda ne'e, no ne'ebé sei sai, tuir ezekutivu, akordu hamutuk ida ba polítika edukativu sira.

Iha tempu reflesaun ida kona-ba área edukativu, iha debate boot nasional dahuluk iha tinan 10 nia laran, bispu destaka ona "importánsia hosi lian hanesan instrumentu vital no importante hosi ezisténsia nasaun ida nian".

La'ós hareeba lian "hanesan de'it dalan ida komunikasaun nian" maibé presiza estuda ho de'it vizaun katak lian hanesan "dalan importante ida ba afirmasaun hosi nasaun ida" no "dalan ida hodi transmiti ideia no pensamentu sira".

Nia hatete katak importante atu "nasaun ida entende ema seluk no atu populasaun bele entende aan rasik" maibé mós hanesan "elementu unidade" nasional nian.

Kona-ba "experiénsia" oioin ne'ebé halo iha tinan hirak ikus ne'e - hanesan projetu lian inan sira ka mudansa ba kuríkulu - Nascimento hatete katak la hatene katak ne'e halo "ho domin ka lahó domin ba Timor-Leste" ka halo de'it hodi "hamosu konfuzaun no halo atu populasaun senti katak hanesan susar no laiha folin aprende lian".

Ba bispu, ideia polítika linguístika hanesan "moos" maibé falta "vontade, dalan sira no rekursu sira hodi hala'o no dezenvolve", iha kazu balun "iha obstákulu exterior sira ne'ebé karik halo ona presaun atu ne'e labele la'o lalais liu".

Maski nune'e, nia hatete "buat hotu la'o ho dalan pozitivu oituan" ho "ema barak iha instituisaun sira husu ona hodi aprende portugés".

SAPO TL ho Lusa | Foto@ Manuel de Almeida / EPA

Sem comentários: