terça-feira, 13 de junho de 2017

Populasaun hosi Oecusse ladún izoladu ona ho lansamentu ba ponte foun

Populasaun hosi zona osidental hosi enklave timoroan Oecusse hahú loron-segunda ne'e ladún izoladu ona, tanba benefísiu hosi Ponte Noefefan, ne'ebé inaugura iha findesemana ne'e no ne'ebé atravesa mota Tono, ne'ebé antes ponte ne'e harii bainhira iha tempu udan labele atravesa.

Konsidera ona hanesan projetu ida emblemátiku liu hosi programa dezenvolvimentu hosi Rejiaun Administrativu Espesial Oecusse-Ambeno (RAEOA) ponte - ho naruk metro 360, aas metru 20 no ho arku tolu - inaugura ona hosi Prezidente Repúblika Francisco Guterres Lu-Olo.

Investimentu ida ho millaun 17 ne'ebé permiti atu populasaun hosi parte metade osidental hosi enklave iha tan asesu ida ne'ebé lalais no seguru ba kapital RAEOA nian, Pante Makassar, ne'ebé hanesan baze hosi ligasaun prinsipal oioin sira - liuhosi tasi, ár no rai - ba fatin sira seluk Timor-Leste nian.

Ligasaun entre zona rua hosi enklave, ne'ebé haketak hosi mota Tono, la'ós hanesan fásil, liuliu bainhira tempu udan - entre fulan-Novembru ho fulan-Abril - ne'ebé travesia ne'e sai hanesan imposivel.


Família hamutuk 3.600 resin ne'ebé hetal iha parte osidental enklave nian bele agora iha asesu ba kapital no ba sira nia serbisu sira, inkllui asesu ba eskola sira no ba Hospital Referénsia nian, bainhira Estadu agora iha tan asesu ba dezenvolvimentu hosi serbisu sira seluk iha zona sira ne'e, inklui eletrisidade no bee no saneamentu, destaka hosi autoridade sira hosi RAEOA nian.

Ba xefe Estadu, Francisco Guterres Lu-Olo, ponte hanesan símbolu ida hosi projetu boot ida dezenvolvimentu nian ne'ebé hakarak "hadi'a2 injustisa hosi tinan dahuluk sira independénsia nian, ne'ebé enklave ne'e hanesan husik ba ikus.

Lu-Olo hanoin hikas katak iha enklave, liuliu iha tasi-ibun Lifau, maka hahú Timor-Leste nia istória, tanba iha fatin ne'ebá maka, iha tinan 500 liubá, navegador no misionáriu portugés sira to'o ba dala uluk.

Nia hatete katak Oecusse merese tratamentu espesial ida iha Konstituisaun Timor-Leste nian maibé iha de'it tinan rua ikus ne'e, ho projetu dezenvolvimentu RAEOA nian maka hahú ona "halo justisa" hodi garanti katak rejiaun "bele la sai ona enklave, bele la hanesan ona izoladu".

Prezidente fó hanoin katak, aleinde izolamentu, enklave hetan mós problema sira seluk, inkluzive natural sira, ne'ebé "iha ona dezenvolvimentu" hanesan kazu hosi "udan ne'ebé tau maka'as no hamosu bee-sa'e ne'ebé fahe populasaun sira".

Hodi hadi'a problema sira ne'e, nia hatete, Governu aposta ona iha hametin ligasaun sira ho enklave, nune'e presiza investe iha aviaun timoroan dahuluk, ró ida - ne'ebé foin lalais ne'e lansa iha Portugal - no ponte foun.

"Hodi halakon izolamentu Oecusse nian ami aposta ona iha transporte sira, garanti lalais no mobilidade. Mobilidade hanesan kondisaun ne'ebé lahó nia sei laiha sidadania. Moderniza Oecusse reforsa sidadania hanesan investe iha mobilidade", nia hatete.

"Mota Tono, uluk, hanesan izola populasaun sira. Maibé, hahú loron ohin, tanba ponte ne'e, sai hanesan ligasaun ida entre populasaun sira. Ponte Noefefan, sólida no elegante, halakon ona izolamentu hosi populasaun sira, ne'ebé iha dékada barak nia laran sofre ona izolamentu durante tempu udan nian", Lu-Olo hatete.

Prezidente Repúblika fó hanoin katak ponte ne'e halo parte iha projetu ida ne'ebé boot ne'ebé reprezenta "filozofia foun ida" no "modelu foun ida hosi dezenvolvimentu" ne'ebé aposta ona iha kriasaun hosi Zona Espesial ida hosi Ekonomia no Sosial Merkadu nian (ZEESM) ne'ebé harii daudaun infraestrutura báziku oioin sira.

"ZEESM hosi Oecusse bele serve nune'e hanesan referénsia ba pontu sira seluk dezenvolvimentu nian ne'ebé sei estabelese iha teritóriu Timor-Leste nian, iha prazu médiu no prazu naruk".

"Ha'u iha konviksaun katak Timor-Leste hili ona dalan loos, la'o ba dezenvolvimentu sosioekonómiku ne'ebé integradu no sustentável", nia afirma.

SAPO TL ho Lusa | Foto: TATOLI

Sem comentários: